Nijedna stanica u našem tijelu ne može obavljati svoju zadaću bez kisika. Bila to stanica mišića srca, stanica u mozgu (neuron) ili stanica u bubregu. Kako bi kisik sigurno došao do svih stanica u tijelu, za to se brinu crvene krvne stanice (eritrociti). To su stanice bez jezgre koje imaju oblik diska koji je udubljen s obje strane (bikonkavni oblik). Eritrociti su ispunjeni hemoglobinom. To je molekula koja sadrži željezo na koje se veže kisik iz pluća. Eritrociti imaju ulogu dostavljanja kisika do svake stanice u našem tijelu, a s druge strane ugljikov dioksid koji je nastao u stanicama moraju odvesti do pluća. Hemoglobin koji se nalazi u eritrocitima je razlog zašto je krv crvene boje jer eritrociti čine 99% svih krvnih stanica. Ukupan broj eritrocita u krvi odrasle osobe iznosi između 4 i 6 milijarde po jednom mililitru krvi, ovisno radi li se o ženi ili muškarcu.

Sigurno ste čuli da neki ljudi imaju anemiju. Što to točno znači? To znači da oni imaju manje eritrocita u svojoj krvi ili da je broj njihovih eritrocita u krvi normalan no da takvi eritrociti imaju manje hemoglobina nego što je to normalno. Zbog toga se kod anemičnih ljudi javlja umor, pospanost, vrtoglavica, dekoncentracija, a poznata je i tzv. blijeda put jer sve stanice u tijelu kod takvih ljudi ne dobivaju dovoljno kisika pa se brže ''umore'', što za posljedicu daje navedene simptome.  

Osim obične anemije postoji i srpasta anemija. To je nasljedni oblik anemije (ako ju je netko od roditelja imao, velika je vjerojatnost da će ju i dijete imati) u kojem eritrociti imaju oblik srpa.

Zbog toga što mu je promijenjen oblik eritrocit nije savitljiv pa se lako oštećuje i ima kraći vijek trajanja, što dovodi do anemije. Uz to se povećava gustoća krvi pa se stjenke krvnih žila mogu oštetiti i potaknuti zgrušavanje krvi. Protok kroz kapilare je usporen ili čak zaustavljen, što dovodi do ozbiljnog nedostatka kisika u tkivima.

Međutim, postoji zanimljiva evolucijska prednost ljudi oboljelih od srpaste anemije. Naime, anemija srpastih stanica javlja se češće u ljudi iz dijelova subsaharske Afrike, gdje je malarija oduvijek bila i dalje je česta. Osobe oboljele od srpaste anemije otporne su na malariju jer srpasti eritrociti nisu pogodni za razmnožavanje parazita, uzročnika ova bolesti. Da bi omogućio preživljavanje svojih potomaka taj parazit se mora razmnožiti u eritrocitima, a eritrociti promijenjenog oblika više za to nisu pogodni. Zbog toga u područjima gdje je malarija česta vrijedi opstanak onih koji nose gene za anemiju srpastih stanica.

Iako svake godine od malarije umre više od pola milijuna ljudi, i to najviše djece, ona djeca koja na svojoj strani imaju evolucijsku prednost, a to je srpasta anemija, preživljavaju.