Mišići su motor našeg organizma. Zajedno u timu s kostima, zglobovima i tetivama oni nam omogućuju da se krećemo. Kako mišići rastu kada se vježba i kakvi sve mišići postoje, pročitajte u nastavku!

Mišići koji se mogu „bildati“ vježbanjem (poput trbušnih mišića, mišića nogu , ruku i leđa) nazivaju se skeletni ili poprečno-prugasti mišići. Ime skeletni su dobili zato što su povezani s kostima, a poprečno prugasti jer pod mikroskopom imaju prugast izgled. Ti mišići imaju oblik vretena, a na njihovim krajevima su tetive koje poput užadi ili čvrste gume spajaju mišiće s kostima. Da bismo razumjeli kako mišići rastu kada vježbamo moramo saznati kako su građeni.

Građeni poput užadi, brzi poput strijele

Mišiće čini mnoštvo mišićnih vlakana koja mogu biti vrlo duga, čak do 30 centimetara, aistodobno su toliko tanka da nam treba mikroskop da bismo ih vidjeli (fotografija desno).

Svako mišićno vlakno sastoji se od nekoliko tisuća još sitnijih niti koje se nazivaju miofibrili, a svaki miofibril se sastoji od mnoštva još manjih niti koje se nazivaju aktinske i miozinske niti. Znači, naši mišići nalikuju snopu užadi. Kao što se u užadi sitna vlakna udružuju u veća vlakna, tako se i sićušna vlakna aktina i miozina povezuju u malo veća vlakna koja se nazivaju miofibrili, a miofibrili u mišićno vlakno. Mnoštvo i mnoštvo mišićnih vlakana čini mišić, te nalikuju snopu užadi.

Svaki mišić je isprepleten krvnim žilama i kapilarama koje mu dovode hranjive tvari potrebne da bi ih pretvorio u snagu i pokrenuo nas. Pored toga, u mišić stižu i živčana vlakna putem kojih iz mozga stiže naredba da se pokrenemo. Oni su pod utjecajem naše volje, pa se ponekad nazivaju i voljni mišići. Kada stigne naredba od mozga, mišići se stežu (kontrahiraju), povlače za sobom tetive, a tetive povlače kost i tako se pokreće određeni dio tijela, na primjer podlaktica

Što se događa kad vježbamo?

Vježbanjem stalno tjeramo mišiće da se kontrahiraju. Nakon upornog vježbanja, povećava se broj miofibrila u mišićnom vlaknu, a mišićna vlakna poprimaju sve veći promjer. Točnije bi bilo reći da se bilda svaki pojedini miofibril! Povećanom mišiću treba i više hranjivih tvari, pa se povećava i broj kapilara u mišiću.

Glatki mišići nemaju pravo na godišnji odmor!

No, nisu poprečno-prugasti mišići jedini mišići u organizmu! Postoje i glatki mišići. Za razliku od poprečno-prugastih mišića kojima naredimo da se pokrenu, glatkim mišićima to ne možemo narediti. Oni nisu pod utjecajem naše volje, ali stalno rade (iako mi toga nismo svjesni) i nikada se ne umore. Nalaze se u unutarnjim organima, na primjer, u organima probavnog sustava. Kad nešto pojedemo, ti mišići pomiču hranu kroz želudac i crijeva.

Još jedan mišić koji se nikada ne umori je srčani mišić. Srčani mišić stalno radi, stišće se (kontrahira) i na taj način izbacuje krv iz srca, nakon čega se opušta (relaksira) u prosjeku 70 puta u minuti. Mogli bismo reći da je to najvrjedniji mišić u tijelu! Želite li saznati još ponešto o mišićima, pogledajte ovu animaciju!

____________________________________

Naslovna fotografija:  FreeDigitalPhotos.net