Svakog dana na našoj kugli zemaljskoj odvija se tisuće različitih znanstvenih istraživanja na svim mogućim poljima znanosti kojih biste se sada uspjeli sjetiti. Nekada je teško razumjeti što nam sva ta istraživanja donose, pogotovo jer sve češće znaju zvučati kao kakav zaplet SF filma. Donosimo vam jedno takvo, provjerite!

U Hrvatskoj se godišnje izvede oko 200 transplantacija bubrega, a na njega se prosječno čeka oko dvije godine. Jako je teško doći do novog bubrega jer ga zdrava osoba mora donirati (dati) ili ga se može dobiti od osobe koja je umrla, pri čemu je njena obitelj dala dopuštenje za doniranje organa. Čak i kad se uspije doći do bubrega pitanje je hoće li tijelo osobe prihvatiti novi organ ili ga odbaciti što nije rijetka pojava.

Bubrezi (fotografija lijevo) su organi koji u našem tijelu imaju ulogu pročišćavanja krvi. Oni su parni organi tj. nalaze se u donjoj polovici leđa, jedan s lijeve i jedan s desne strane. Sva krv prolazi kroz bubrege i oni tada “izvlače” iz krvi sve ono što joj više ne treba i što je štetno za krv. Sve što bubrezi “izvuku” vam je poznato kao urin ili mokraća koje dnevno prosječno  izlučimo skoro dvije litre. Ako bubreg zakaže, onda sve te štetne tvari ostaju u krvi zbog čega nastaje vrlo opasna bolest koja može dovesti do smrti. Ovo stanje se sprječava tako što bolesnici odlaze u bolnicu na dijalizu, a onda i transplantacijom bubrega (ukoliko je to moguće).

Zbog svih ovih podataka, istraživači traže nove načine kako pomoći takvim bolesnicima, a bioinženjerstvo bi moglo ponuditi novo rješenje. Sada se sigurno pitate što je to bioinženjerstvo.

Objasnit ćemo vam na istraživanju čije su rezultate istraživači objavili prošli mjesec. Dakle, istraživači su uklonili bubreg mrtvog štakora i izdvojili stanice koje sadrže proteine (bjelančevine) zadužene za rast novih stanica. Zatim su te stanice pomiješali s novim, zdravim stanicama bubrega iz živih štakora i u inkubatoru promatrali kako se one dijele i izrastaju u posve novi bubreg! Scena iz SF filma? Nije! Zatim je takav ponovo „napravljen“ organ transplantiran živućem štakoru. Premda on nije radio tako dobro kao zdrav bubreg, uspio je izlučivati male količine urina što je dobar znak jer je obavljao dio posla poput zdravog bubrega.

Istraživači ovakvim istraživanjima žele postići, pojednostavljeno rečeno, da kad se npr. neki organ “pokida”  jednostavno ga se u laboratoriju određenim metodama “popravi”. Taj postupak smatramo bioinženjerstvom.

Na ovaj način, nakon što znanstvenici poboljšaju ovu metodu „popravljanja“, mogli bismo organ jednostavno „popraviti“ i vratiti u tijelo. Nije li to nevjerojatno?

Premda još puno posla čeka znanstvenike koji se bave ovom metodom, ovaj pokus pokazao je obećavajuće rezultate u budućem liječenju osoba s ozbiljnim  zdravstvenim problemima.

Zaželimo znanstvenicima da budu što uspješniji!

Izvor:

http://www.sciencenewsforkids.org/201 ... ebuilt-kidney-into-a-rat/