|
Među vama školarcima koji čitate ovaj članak, sigurno ima onih koji su barem jedanput varali na testovima koristeći šalabahter, barem ako je suditi prema našem iskustvu rada u školama ili, budimo iskreni, samom školovanju.
Mišljenje je mnogih ljudi kako lopovi i varalice potajno osjećaju sram ili krivnju nakon što naprave svoje zlodjelo, no novo znanstveno istraživanje uzdrmava ovu teoriju. Naime, istraživanje objavljeno prošlog mjeseca u znanstvenom časopisu (Journal of Personality and Social Psychology) pokazalo je kako ljudi koji varaju, a pritom nikome njihovo varanje ne čini štetu, poslije varanja zapravo osjećaju pozitivne osjećaje poput uzbuđenja. „Znanstvenici tek počinju istraživati ovu stranu lošeg ponašanja“, istaknuo je psiholog Nicole Ruedy sa Sveučilišta Washington u Seattelu. Njegov tim je otkrio da ljudi osjećaju pozitivno emotivno uzbuđenje nakon blažeg varanja, a taj osjećaj ih može nagnati da varaju opet. Kako su znanstvenici došli do ovog zaključka?
Znanstvenici su uključili 179 ljudi u ovo istraživanje. Svaki od ispitanika morao je otkriti što je mogao više riječi iz popisa koji su dobili na papiru, a za to su imali četiri minute vremena. Svaki sudionik istraživanja dobio je jedan dolar nagrade za svaku ispravno otkrivenu riječ.
No, svaki test bio je pričvršćen za mapu u kojoj su bili različiti papiri. Nakon što su riješili test, ispitanicima su rekli da otrgnu papir u kojem su pisali odgovore i da ga stave u mapu. Ono što ispitanici nisu znali jest da je u mapi bio komadić papira u kojem su bila rješenja, tj. sve riječi koje su se iz zadatka mogle “izvući”. Nakon toga, ispitanici su dobili papir s odgovorima da sami provjere kako su riješili zadatak. Svaki ispitanik ponaosob je provjeravao odgovore bez da ih itko gleda. I velika većina - njih čak 7 na svakih 10 ispitanika je varalo! U svoje odgovore dodali su riječi s papira na kojem su bila rješenja pri čemu su istraživači mogli saznati tko je dao koje odgovore jer su mogli usporediti rješenja testa koji su ispitanici predali s kopijom papira koji su ispitanici ran ije predali u mapi. Istraživači su zatim pitali ispitanike kako su se osjećali tijekom rješavanja zadatka. Svi koji su varali u prosjeku su izjavljivali da se osjećaju dobro, bez srama ili krivnje. Na ovo istraživanje nadovezala se studija u kojoj su znanstvenici ocjenjivali za svakog ispitanika koliko su dobro riješili niz testova. Ispitivač je morao “varati”, tj. reći da su rezultati bili bolji nego što uistinu jesu. Nakon što su rezultati bili objavljeni, mnogi od ispitanika su shvatili pogrešku u ocjenjivanju, ali nisu ispravili grešku. Samo su prihvatili svoj bolji rezultat koji je, naravno, rezultirao i većom nagradom u dolarima. Znanstvenici su i u ovom istraživanju uvidjeli da su ispitanici osjetili navalu pozitivnih emocija zbog ove prevare. Psiholog Kurt Gray ističe kako su rezultati loši, a „nitko nije riskirao uhićenje ili čak nelagodu zbog varanja” i napominje kako ga zanima osjete li ljudi takve pozitivne emocije kada ukradu mnogo novaca. No, ipak naglašava kako je „velika razlika ukrasti olovku s posla i pronevjeriti tisuće dolara jer velika krađa koja povrijedi ljude može biti praćena značajnim strahom, krivnjom i paranojom.“ A vi, školarci? Varate li na ispitima i kako se pri tome osjećate? Izvor: student.societyforscience.org
|
