Jeste li znali da vaše oko može iscuriti?

I da imate više toga zajedničkoga s fotoaparatom nego što mislite?

Znate li da mozak može okrenuti sliku i spojiti dvije slike u jednu bolje od bilo kojeg računalnog programa? Niste?

Onda ste na pravom mjestu!

Oči su naši prozori u svijet. Putem njih primamo čak do 90% informacija o svojoj okolini. Kada gledamo neki predmet, svjetlost se odbija od tog predmeta i ulazi u naše oko. A oči, iako relativno malene u odnosu na ostatak tijela, poprilično su komplicirane građe. Kada pogledate svoje oči, što vidite? Vjerojatno prvo primjećujete dio koji oku daje boju i crnu točku u sredini tog dijela, pa onda bijeli dio oka. Ono što ne vidite, a tamo je, je jedan prozirni, tanki sloj ispred dijela koji daje boju. On se zove rožnica, a bijeli dio oka bjeloočnica. Ta dva dijela su povezana, ali je rožnica prozirna, a bjeloočnica bijela i neprozirna. Za njihovu čistoću brinu se suzne žlijezde i kapci. Poput sustava za čišćenje stakala na autu koji izbaci vodu na staklo, pa je obriše s brisačima, tako i mi imamo suzne žlijezde koje stalno pomalo ispuštaju suze na rožnicu, a kapci se pomiču i brišu rožnicu.

Presjek ljudskog oka. Na ilustraciji se, osim dijelova spominjanih u tekstu, vidi i žilnica koja je puna sitnih kapilara i putem koje oko dobiva hranjive tvari i kisik.

Iza rožnice dolazi sloj tekućine nazvan očna vodica, pa onaj dio koji daje boju oku. Taj dio naziva se šarenica, a ona crna točka u sredini naziva se zjenica. Šarenica je u svake osobe jedinstvena, poput otiska prsta, i jednog dana će možda služiti za identifikaciju ljudi kao u znanstveno-fantastičnim filmovima, gdje se oko skenira na ulazu u neki tajni laboratorij da bi se provjerilo ulazi li prava osoba. Zjenica, crna točka u sredini u stvari uopće nije točka, već otvor, rupa u sredini šarenice kroz koji svjetlost ulazi dublje u oko. Šarenica je povezana s mišićem koji se skuplja i rasteže i tako određuje koliko će zjenica biti velika. Putem zjenice kontrolira se koliko svjetlosti će proći dalje u oko. Ako smo u nekom svjetlom prostoru, tada je zjenica manja, a kada smo negdje gdje je malo svjetla, tada je veća da bi propustila što više svjetla u oko.

 Kada se svjetlost odbije od predmeta koji gledamo i dođe do oka, prolazi kroz prozirnu rožnicu gdje se lomi, te prolazi kroz zjenicu i dolazi do leće. Leća služi za izoštravanje slike. Na leći se zraka svjetlosti ponovno lomi, te slika predmeta dalje putuje okrenuta naopačke. Nakon leće svjetlost prolazi kroz staklovinu koja zauzima najveći dio oka. Ona je prozirna i želatinozna, nije poput vode, ali nije niti posve tvrda. Ako se dogodi da se oko toliko jako ošteti da se probije rupa do staklovine, staklovina može isteći van. Oko može doslovce iscuriti! Osim staklovine, tekućina koja se nalazi između rožnice i šarenice također može iscuriti, ako se probije rožnica. Na sreću, takve ozlijede nisu česte, jer prije staklovine postoji nekoliko slojeva oka koje smo već spomenuli, a rožnicu i staklovinu štite naši kapci. Osim što služe kao brisači, kapci su i tjelesni stražari oka. Kada neki predmet ide prema oku, kapci se brzo zatvore i blokiraju put, kao tjelesni stražari koji blokiraju put prema filmskoj zvijezdi.

Put svjetlosti od predmeta do mrežnice

Na samom kraju, svjetlost dolazi do stražnje strane oka gdje se nalazi mrežnica. Mrežnica se sastoji od specijalnih stanica koje mogu registrirati svjetlost (fotoreceptorske stanice). Te specijalne stanice mogu se podijeliti na dvije vrste - čunjiće i štapiće. Oni su povezani s očnim živcem. Kada slika predmeta dođe do mrežnice, čunjići i štapići je pretvore u živčani impuls i ona putuje očnim živcem do mozga. Mozak dobiva sliku iz dva oka koja su razmaknuta, stoga niti te dvije slike nisu potpuno jednake. Osim toga, pošto se slika okrenula naopačke na leći, mozak dobiva dvije naopačke okrenute slike! U djeliću sekunde on ih mora spojiti u jednu smislenu sliku i okrenuti je na pravu stranu. Niti jedan računalni program nije toliko brz u tome!

 Zašto je bitno da je mozak brz? Jer, kao što je spomenuto, dobivamo gotovo 90% informacija o svijetu oko nas kroz vid. Pa da bismo mogli znati što se događa upravo sad, mozak mora upravo sad slike spojiti i okrenuti. Zamislite da to ne napravi, nego da sve što vidite vidite naopačke. Ništa više ne bi bilo jednostavno, a pogotovo čitanje ovog teksta!

  Vaše oči bolje su od bilo kojeg fotoaparata

Sličnost oka s fotoaparatom je prilično velika. Kad putuje kroz oko, svjetlost prolazi kroz nekoliko slojeva, a kod fotoaparata kroz sustav leća. Oko ima zjenicu kojom regulira koliko svjetlosti ulazi u oko, a fotoaparat ima sustav zastora (često nazivan i blenda) putem kojeg regulira količinu svjetlosti. U oku leća izoštrava sliku, a u fotoaparatu to čini sustav više leća, pa možemo zaključiti da je oko bolje i od najboljih fotoaparata jer potrebna mu je samo jedna leća. U digitalnom fotoaparatu, kada slika prođe kroz sustav leća i zastora, dolazi do senzora u kojem se slika prevodi u električne impulse koji putuju do memorijske kartice gdje se pohranjuju. U oku slika na kraju dolazi do mrežnice koja sliku prevodi u živčane impulse (koji su također električni impulsi) i šalje se do mozga, naše velike memorijske kartice. No mozak, osim što pamti, odmah i obrađuje sliku. Možete biti ponosni na sebe. Vaše oči su bolje od bilo kojeg fotoaparata, a vaš mozak brži od bilo kojeg računala i bolji u obradi slike od bilo kojeg računalnog programa!

 I za kraj, priča o jedinoj slaboj točci oka. Ili, kako se točno naziva, slijepoj pjegi. Da bi mrežnica mogla poslati informaciju o slici do mozga, mora biti spojena s očnim živcem. Na mjestu gdje se mrežnica i očni živac spajaju nema čunjića i štapića, te je u tom mjestu oko slijepo. Kada slika ili dio slike padne na tu točku, ne vidimo je uopće. Ona je malena i kada gledamo oko sebe, ne primjećujemo je. Da bismo je primijetili pomoći će nam ovaj video:

(Dodatna uputa: ako sjedite blizu monitoru, odmaknite se. Morate biti odmaknuti oko jedan metar od monitora i sporo se približavati. Ako sjedite preblizu ili ako se mičete prebrzo, nećete moći naći slijepu točku. I najlakše ju je naći ako video otvorite preko cijelog ekrana)