Sigurno vas je liječnik barem jednom do sada poslao na vađenje krvi i to najvjerojatnije kad se niste osjećali dobro. Kad je vidio nalaz rekao je da se tako osjećate jer vas je napala bakterija ili virus ili je možda uzrok vašem kihanju, temperaturi i umoru alergija. Iako sami ni u kom slučaju ne biste trebali „dijagnosticirati“ bolesti niti posezati za lijekovima bez pomoći roditelja ili stručnjaka, za vas smo pripremili kratka pojašnjenja kompliciranih liječničkih nalaza od koji boli glava!

Svaki čovjek svakodnevno prolazi kroz brojna raspoloženja. Možda vam je dan počeo loše, probudili ste se loše raspoloženi, a do završetka tog dana osjećali ste se presretno. Naravno, sigurno vam je poznata i obrnuta situacija.

No, jeste li znali da vaše raspoloženje utječe i na vaše srce? Istraživanja pokazuju da ljudi koji su sretni i pozitivno gledaju na život imaju manje izglede oboljeti od srčanih bolesti, za razliku od anksioznih i depresivnih ljudi.

Uskoro započinju ljetne Olimpijske igre u Londonu. Dok mi o njima ne razmišljamo previše, barem ne prije nego što započne spektakl i prikuje nas za televizore, one sportašima predstavljaju „centar“ svijeta, a medalja s tog natjecanja mnogima je životni san.

U skladu s time, pripreme sportaša za taj događaj traju mjesecima, pa čak i godinama. Sigurno ste negdje čuli i kako brojni od njih, posebice sportaši koji se natječu u atletskim disciplinama, odlaze na tzv. visinske pripreme. Moguće je zaključiti kako odlaze na veće nadmorske visine zbog treniranja, no znate li što se točno postiže tim treningom?

Kako bi nam život izgledao da nemamo kosti? Kako bismo stali na noge koje su potpuno mekane? Kako bismo se uspravili kada ne bi bilo kralješnice? O kostima ne razmišljamo puno, znamo da su tu i to je to. Kad razmišljamo o njima, većinom ih doživljavamo kao nežive, poput potpornih stupova na nekoj zgradi. No, kosti su itekako žive.

Mokraća ili urin je sterilni (u njemu nema bakterija) tekući nusprodukt našeg tijela. Stvara se u bubrezima, sakuplja u mokraćnom mjehuru i izlučuje kroz mokraćovod ili uretru. Najveći dio mokraće čini voda, koja sa sobom odnosi razne otrovne tvari iz tijela. Možemo naći i ureu, molekulu po kojoj je mokraća (urin!) dobila ime. Urea sadrži puno dušika, kojeg je također potrebno iznjeti van iz tijela. Tu još ima i nekih soli i minerala, ali sve su te molekule bezbojne. Što to zapravo daje mokraći njenu prepoznatljivu žutu boju?

Bez raznovrsnih hranjivih tvari ljudsko tijelo ne može normalno obavljati svoje svakodnevne  zadatke.  Neke tvari mu daju energiju koja mu je potrebna za rad, dok su druge važne za rast ili održavanje organa i tkiva u normalnoj funkciji. Tijelu je uz to svakodnevno potrebno vježbanje kako bi mišići, srce i pluća ostali u formi, a iako se tome još ne zna točan razlog, čini se da niti bez dovoljne količine sna ne možemo.

Nakon napornog školskog tjedna, sigurno vam se barem jednom dogodilo da ste umjesto izlaska vikendom odlučili ostati kod kuće na kauču ispred televizora. Već je bilo kasno navečer, još vam se nije baš spavalo, ali na programu nije bilo ništa što vam se činilo vrijedno gledanja. Ipak, prebacujući programe naletjeli ste na najavnu špicu horor-filma. Uz male nedoumice, ipak ste skupili hrabrosti pogledati film, barem početak…

Voda je ključna za zdravlje organizma, čini oko 60 posto težine odrasle osobe. Uglavnom se pohranjuje u koži i krvi. Gubitkom vode u organizmu krv se počinje zgušnjavati, a gubitak od samo 2% dovoljan je da dođe do osjećaja sveopćeg umora. Kod gubitka tekućine od 4% javljaju se glavobolja i mišićni umor, a gubitak od 10-15% volumena vode u organizmu završava smrću.

Koža je naš najveći, a možda i najvažniji organ tijela. Kod odrasle osobe ima površinu od oko 2 metra kvadratna. Da je nemamo, teško da bismo preživjeli i samo nekoliko sati bez nje. Bez kože naš bi organizam izgubio većinu vode vrlo brzo jer bi ona jednostavno isparila

Nijedna stanica u našem tijelu ne može obavljati svoju zadaću bez kisika. Bila to stanica mišića srca, stanica u mozgu (neuron) ili stanica u bubregu. Kako bi kisik sigurno došao do svih stanica u tijelu, za to se brinu crvene krvne stanice (eritrociti). To su stanice bez jezgre koje imaju oblik diska koji je udubljen s obje strane (bikonkavni oblik). Eritrociti su ispunjeni hemoglobinom. To je molekula koja sadrži željezo na koje se veže kisik iz pluća. Eritrociti imaju ulogu dostavljanja kisika do svake stanice u našem tijelu, a s druge strane ugljikov dioksid koji je nastao u stanicama moraju odvesti do pluća. Hemoglobin koji se nalazi u eritrocitima je razlog zašto je krv crvene boje jer eritrociti čine 99% svih krvnih stanica. Ukupan broj eritrocita u krvi odrasle osobe iznosi između 4 i 6 milijarde po jednom mililitru krvi, ovisno radi li se o ženi ili muškarcu.