Evolucija riba – razvoj čeljusti
Autor Barbara Milutinović 23.5.2012. ( 7315 pročitano ) Članci istog autora

Porolepis - jedan od najranijih predatora ranog devona (D. W. Miller)Prve ribe koje su se pojavile u moru ordovicija bile male, oklopne, beščeljusne ribe (Ostracodermi). Nisu, dakle, imale čeljust koja je tako uobičajena karakteristika današnjih riba (a i ostalih kralježnjaka). Te su ribe većim dijelom izumrle, a njihovi jedini živući predstavnici su paklare i sljepulje. Zašto beščeljusne ribe danas nisu podjednako zastupljene kao one sa čeljustima? 



Očigledno je taj novi izum prirode – čeljust, značio veliku prednost za jedinke koje su ga imale u odnosu na one koje nisu. Ribe koje imaju čeljust vladaju vodama današnje Zemlje, pa pogledajmo zašto je nastanak čeljusti bio tako izuzetno važan.


Najranija uloga čeljusti

Beščeljusne ribe hranile su se tako što su usisavale vodu i filtrirale hranjive tvari iz nje. One nisu mogle puno utjecati na svoju prehranu, filtrirale su (pasivno) sve što im je okolna voda imala za ponuditi. Kada je tek nastala, čeljust je služila kao usisna pumpa, omogućila je dotičnoj ribi da usisa puno veći volumen, a samim time i puno više hrane i kisika u kraćem vremenu. Međutim, kada pomislimo na čeljust, povećani usisni volumen vjerojatno nije prvo što nam padne na pamet. To su, naravno, zubi.

Čeljust pirane (Izvor: Wiki Commons)

 Čeljust pirane

Kada su se tijekom daljnje evolucije čeljusti razvile strukture slične zubima, ribe su se počele hraniti raznovrsnijom hranom te su mogle zauzeti i druge ekološke niše (najraznovrsnija skupina životinja u devonu su bile ribe, pa se devon karakterizira i kao „doba riba“). Neke počinju strugati alge s kamena, druge se specijaliziraju za biljnu prehranu, a mnoge postaju predatori i hrane se drugim ribama. Kako su zubi omogućili napad, tako su omogućili i obranu, pa su ribe mogle odbaciti teške oklope i postati puno pokretnije.

                 Placodermi

Tako se u siluru pojavljuju prve ribe koje su imale čeljust i strukture slične zubima, skupnog naziva Placodermi. To je bila vrlo karakteristična skupina teško oklopljenih riba kod kojih je, međutim, oklop bio sveden na samo pola tijela. Glava i prednji dio tijela bili su zaštićeni oklopom, dok je ostatak tijela bio nezaštićen, ali je zato ribama omogućio bolju pokretljivost. Placodermi su bili različitih oblika i veličina, a vjerojatno najpoznatija riba iz te skupine je Dunkleosteus, strah i trepet tog razdoblja, koja je dostizala veličinu i do 10 metara. Placodermi su dominirali morima sve do sredine devona kada izumiru.

Dunkleosteus (D.W.Miller)Fosilni ostaci Dunkleosteusa (Izvor: Wiki Commons)

Fotografija lijevo: Rekonstrukcija Dunkleosteusa (D.W. Miller), fotografija desno: Fosilni ostaci Dunkleosteusa


Ocjena: 0.00 (0 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: ribe   oklopne   predator   placodermi   dunkleosteus   pirana   čeljust  
Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka


Ostali članci
02.2.2017. - Sve boje fosila zmije
22.8.2016. - Novi primat: mali majmunčić s velikom ulogom
12.8.2016. - Hominin: Novi rođak na obiteljskom stablu čovjeka
01.2.2014. - Predstavljamo Biotekino Drvo života!
01.12.2013. - Zašto su neki ljudi druge boje?
11.11.2013. - Otkriveni zanimljivi fosili životinja!
24.10.2013. - Prve šume uzrokovale su veliko izumiranje - u moru!
03.10.2013. - Evolucija sporofita i gametofita
08.9.2013. - Kako su biljke „otkrile“ sjemenku - Evolucija golosjemenjača
07.8.2013. - Dinosaur velikog nosa!

Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica