Vrijeme teče u jednome smjeru, prema naprijed. No, kada bismo imali vremenski daljinski upravljač, mogli bismo zaustaviti vrijeme i pokrenuti ga u drugome smjeru, unazad. Sada ubrzajmo malo vrijeme unatrag i gledajmo kako prolaze minute, pa sati, dani i godine. Ubrzajmo još malo i evo nas, nalazimo se 150 milijuna godina prije našega doba.

Na prvi pogled nalazimo se u nekakvoj šumi četinjača, borova i velikih paprati. Zrak je čist, netaknuta priroda je oko nas, no ipak je nešto čudno, ptice uopće ne cvrkuću, kao da ih i nema. U daljini čujemo grmljavinu, no to ipak nije grmljavina, zvuči kao topot stopala. Pogledamo iza nas, kad ono, u daljini, visoko iznad krošanja viri dugačak vrat s malom glavom na vrhu. Bez brige, to je samo Brachiosaurus, 22 metra dugačak predstavnik izumrle skupine životinja bolje poznate pod nazivom – DINOSAURI.

Doba dinosaura

Dinosauri su skupina izumrlih životinja čije ime dolazi iz grčkoga jezika, a znači „strašni gušteri“ (grč. deinos – strašan, sauros – gušter). Ovo su bile jedne od najvećih životinja koje su ikad hodale Zemljom, a razdoblje od prije 65 milijuna do 220 milijuna godina nazivamo „doba dinosaura“. Doba u kojima su dinosauri živjeli poznata su pod nazivima trijas, jura i kreda, a ako malo razmislite sigurno ćete se sjetiti i filma koji se zove „Jurski park“.

Vjerojatno najpoznatiji dinosaur svih vremena bio je Tyrannosaurus rex, čije ime znači „gušter tiranin“, a bio je strašan mesojed dugačak i do 12 metara, sa zubima dužine od 16 centimetara.

Tyrannosaurus rex (Uz dopuštenje: Gerhard Boeggemann)

Ipak, to nije bio najveći mesojedni dinosaur. Tu titulu preuzima Spinosaurus, dužine i do 17 metara, što je duže i od autobusa. On je na svojim leđima imao nabor kože nalik na jedro koje mu je davalo još strašniji izgled. Ovi mesojedi lovili su druge, manje opasne dinosaure kako bi se prehranili. Iz tog su razloga tijekom milijuna godina biljojedi razvili razne obrambene mehanizme. Tako je npr. jedan Triceratops na glavi imao veliku koštanu ploču koja je štitila njegov vrat od napada, a na vrhu glave imao je tri dugačka roga kojima se mogao jako dobro braniti.

Triceratops

Biljojedi su se sporo kretali dok su jeli lišće te nisu mogli pobjeći brzim mesojedima. Jedan je biljojed naziva Ankylosaurus na leđima imao koštane ploče te je bio oklopljen poput tenka, a na kraju dugačkoga repa imao je zadebljanje poput buzdovana kojim je mogao ozlijediti pa i ubiti drugog dinosaura.

Usporedba veličine čovjeka i nekoliko vrsta dinosaura - dobro da nismo živjeli u isto vrijeme kao i dinosauri, zar ne?

Dinosauri su iz malih, gmazovima sličnih životinja evoluirali u velike „strašne guštere“ i tako su živjeli oko 150 milijuna godina. Pitate se zašto ih i danas nema? Prije oko 65 milijuna godina na Zemlju je pao veliki meteorit koji je podigao velike količine prašine u zrak i time zaklonio sunčevu svjetlost. Bez svjetlosti biljke nisu mogle preživjeti, a iza njih umrli su i biljojedi. Bilo je samo pitanje vremena kada će svi dinosauri nestati. Jednom kada su dinosauri nestali otvorio se prostor za razvoj nove skupine životinja – sisavaca.

Sve što danas znamo o dinosaurima otkrili su znanstvenici paleontolozi iz fosilnih ostataka diljem svijeta. Čak i u Hrvatskoj možemo naći dokaze o postojanju dinosaura, npr. u Nacionalnom parku Brijuni nalaze se otisci stopala dinosaura u kamenu. Iako su dinosauri nestali davno prije nego je čovjek uopće stupio na zemlju, oni su i danas jednako zanimljivi kao i u davnim vremenima.