Biljke osvajaju kopno
Autor Inga Patar─Źi─ç 24.5.2012. ( 14683 pro─Źitano ) ─îlanci istog autora

Flora devona (Izvor: Wikimedia Commons)

Zamislite svijet bez šuma, livada, cvije─ça i ┼żivotinja.

Sve oko nas bilo bi pusto, kameno. Tako je i Zemlja izgledala do prije 450 milijuna godina (ordovicij), kada je ┼żivot postojao samo u vodi. Biljke su prve naselile kopno, a tek su iza njih to napravile i prve ┼żivotinje. No, nije sasvim jednostavno iz vodenog organizma postati kopneni ili obratno.Pogledajmo što su sve biljke morale napraviti kako bi izašle na kopno.



Prve biljne stanice (eukariotske stanice) nastale su u prekambriju kada je jedan prokariot „progutao“ modrozelenu bakteriju. „Progutana“ bakterija imala je sposobnost obavljanja fotosinteze, što je omogu─çilo da, kroz dugi niz godina evolucije (izmjena i prilago─Ĺavanja doma─çinu), od nje nastane kloroplast kakvog mi poznajemo danas (endosimbiontska teorija).

Taj doga─Ĺaj imao je dvije nevjerojatne posljedice. Kao prvo, nastale su alge, prvi eukariotski organizmi koji su mogli obavljati proces fotosinteze, a drugo, zapo─Źela je odvojena evolucija biljaka i ┼żivotinja. Raznolikost današnjih algi  i njihovih plastida (organela unutar stanice, kloroplast je samo jedan od plastida), ukazuje na to da taj doga─Ĺaj nije bio jedinstven, ve─ç se ponavljao više puta u povijesti ┼żivota, pri ─Źemu je svaki put nastala neka nova skupina algi (zelene alge, sme─Ĺe alge, alge kremenjašice, itd.). Grypania spiralis je fosilni nalaz star 2,2 milijardi godina i pretpostavlja se da je ostatak najstarijeg eukariotskog organizma (alge) prona─Ĺenog do sada.

Grypania spiralis (Izvor: Wikimedia Commons)

                                         Fosilni ostaci alge Grypania spiralis

Dugo su biljke, tada alge, bile samo stanovnici mora (preko 1,5 milijardu godina) dok se napokon nisu formirali  uvjeti koji su omogu─çili naseljavanje kopna. Jedan od glavnih preduvjeta za osvajanje kopna bio je kisik u atmosferi. Zemljina praatmosfera nije sadr┼żavala kisik niti ozonski omota─Ź koji bi zaštitio ┼żivot od ultraljubi─Źastog (UV) zra─Źenja. Kisik se osloba─Ĺa u procesu fotosinteze pa se od nastanka prvog fotosintetskog organizma polako nakupljao u atmosferi. U jednom trenutku, sve viša koncentracija kisika omogu─çila je nastanak ozonskog omota─Źa, a time i naseljavanje kopna te razvoj slo┼żenijih organizama. Kopno je polako bilo spremno za naseljavanje.


Koje su prepreke biljke morale savladati da bi mogle ┼żivjeti na kopnu?


Very Happy Voda je puno guš─ça od zraka zbog ─Źega alge u njoj plutaju, pa im za uspravno tijelo ne treba nikakav „oslonac“. Prelaskom na kopno, biljke su morale razviti ─Źvrstu stabljiku kako bi mogle rasti u visinu.

Very Happy Alge nemaju pravi korijen jer im u moru ne treba. Na kopnu je biljkama potreban oslonac, koji ─çe ih  zadr┼żavati na jednom mjestu te im omogu─çiti uspravni rast. Zato je i nastao korijen, a ujedno je preuzeo ulogu crpljenja vode i mineralnih tvari.

Very Happy Za rast u visinu, biljkama treba mnogo energije. Prisjetimo se, otkuda biljke crpe energiju? Hranjive tvari (še─çer) biljke same proizvode uz pomo─ç sun─Źeve energije. Taj se proces naziva fotosinteza i odvija se u listovima. Ako im treba više energije, logi─Źan korak bio bi pove─çati površinu na kojoj se odvija fotosinteza. Biljke su upravo to na kopnu napravile, te su tako nastali prvi listovi.

Very Happy S obzirom da se na kopnu voda i mineralne tvari crpe iz zemlje, nastao je problem kako ─çe se te tvari prenijeti do vrha biljke? Tako─Ĺer, kako ─çe še─çer iz listova do─çi u korijen? Biljke su tijekom evolucije razvile provodne ┼żile, tj. provodno tkivo, koje omogu─çava izmjenu tvari izme─Ĺu gornjeg i donjeg dijela biljke.

Very Happy Dok su ┼żivjele u moru, biljke nisu imale problema s gubitkom vode. Na kopnu su taj problem djelomi─Źno riješile voštanim prevlakama na površini (kutikula).

Very Happy Osim pre┼żivljavanja same biljke, velike probleme zadavalo je i razmno┼żavanje. Voda je bila neophodna za pre┼żivljavanje i rasprostranjivanje spolnih stanica (gameta) i spora na manje ili ve─çe udaljenosti. Omota─Ź oko spora bio je „izum“ koji je donio otpornost na isušivanje te je omogu─çio pre┼żivljavanje do prvih pogodnih uvjeta za daljnji razvoj (tj. mjesta gdje ima vode).

„Izumom“ sjemenke i unutrašnje oplodnje, biljke su postale potpuno neovisne o vodenom okolišu te su mogle krenuti u pohod na sva kopnena staništa.

           Odakle potje─Źu biljke?

Prve kopnene biljke potje─Źu od zelenih algi. Naravno, nisu odmah imale liš─çe, korijen ili sjemenke. Bile su to biljke poput vrste Cooksonia caledonica iz silura te Rhynia iz devona; niske, sa stabljikom i jednostavnim provodnim sustavom te strukturama za razmno┼żavanje na vrhu stabljike. Savladavanje prepreka išlo je postepeno i na razli─Źite na─Źine, što je polako dovelo do nastanka današnjih skupina biljka: mahovina, papratnja─Źa (npr. oslad, bujad, preslica) te sjemenja─Źa (npr. smreka, hrast ili masla─Źak).

Rhynia (Izvor: Wikimedia Commons)

                                                   Rhynia, rekonstrukcija


Mahovine, primjerice, nemaju niti pravi korijen, stabljiku ili list zbog ─Źega su ovisne o vodi i nalazimo ih samo na vla┼żnim mjestima. One su riješile samo dio problema koje donosi ┼żivot na kopnu. Krajem devona, neki predstavnici papratnja─Źa zapo─Źinju rast u visinu. Do tada su sve biljke bile ni┼że od jednog metra, no razvojem korijena, debla i krošnje (stabla), nastaju prve šume. Sjemenja─Źe (imaju sjemenku) razvile su se kasnije (prvi predstavnici potje─Źu iz kasnog devona) i predstavljaju najuspješnije kopnene biljke. Mo┼że ih se na─çi ─Źak i u pustinjama jer su najmanje ovisne o vodi.

Za kraj, jedno zanimljivo pitanje… Zašto su ┼żivotinje naselile kopno nakon biljaka?

Odgovor le┼żi u njihovom na─Źinu ishrane. Naime, i ┼żivotinje su se morale ne─Źime hraniti. Da bi mogli pre┼żivjeti kopneni mesojedi, morali su postojati kopneni biljojedi, a da bi kopneni biljojedi pre┼żivjeli, morale su postojati kopnene biljke Cool.

Ocjena: 9.00 (3 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: alge   fotosinteza   biljke   kopno   kisik   fosilizacija   endosimbiotska   UV   praatmosfera  
Prethodni ─Źlanak Sljede─çi ─Źlanak Stranica pripremna za print Po┼íalji ─Źlanak prijatelju Napravi pdf od ─Źlanka


Ostali ─Źlanci
02.2.2017. - Sve boje fosila zmije
22.8.2016. - Novi primat: mali majmun─Źi─ç s velikom ulogom
12.8.2016. - Hominin: Novi ro─Ĺak na obiteljskom stablu ─Źovjeka
01.2.2014. - Predstavljamo Biotekino Drvo ┼żivota!
01.12.2013. - Zašto su neki ljudi druge boje?
11.11.2013. - Otkriveni zanimljivi fosili ┼żivotinja!
24.10.2013. - Prve šume uzrokovale su veliko izumiranje - u moru!
03.10.2013. - Evolucija sporofita i gametofita
08.9.2013. - Kako su biljke ÔÇ×otkrileÔÇť sjemenku - Evolucija golosjemenja─Źa
07.8.2013. - Dinosaur velikog nosa!

Komentari su vlasni┼ítvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadr┼żaj u komentarima.
´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐

Tra┼żilica