Prije mnogo stotina tisuća godina, dok još ni u snovima nismo mogli zamisliti svijet kakav nas danas okružuje, u Africi se pojavio rod Homo, skupina kojoj i sami pripadamo. Kako je nastao čovjek kao vrsta, pogledajmo u nastavku! 

Često možemo čuti da su ljudi nastali evolucijom iz majmuna. To međutim, nije sasvim točno. Premda ljudi i majmuni veoma sliče, oni su se prije mnogo milijuna godina odvojili od zajedničkog pretka, od kojeg su se na jednu stranu evolucijom razvili majmuni, a na drugu ljudi. Dakle, evolucija ljudi nije išla direktno iz majmuna nego je njihova evolucija išla paralelno (više o evoluciji i srodstvenim vezama između skupina živih bića pročitajte ovdje). Čovjek, rod Homo, pripada u porodicu velikih čovjekolikih majmuna, skupa sa rodovima Pan (čimpanza), Gorilla (gorila) i Pongo (orangutan).

Usporedba kostura čovjeka i ostalih čovjekolikih majmuna. Jeste li znali da čovjek i čimpanza imaju oko 96 % zajedničkih gena?

Prije današnjeg suvremenog čovjeka (Homo sapiens) postojale su brojne vrste ljudi, a prvom vrstom roda Homo smatra se Homo habilis (spretni čovjek) koji se pojavio prije više od 2 milijuna godina. On se evolucijom razvio iz australopitecina s kojima je u istočnoj Africi neko vrijeme živio na istom prostoru. Spretni čovjek bio je nizak (oko 150 cm) i imao je neproporcionalno dugačke ruke u usporedbi s današnjim ljudima. Cijelo tijelo mu je bilo prekriveno dlakama, a volumen lubanje mu je bio nešto manji od polovine veličine koju ima današnji čovjek. Poznato je da je koristio kameno oruđe, no ono mu nije služilo za lov ili obranu, nego prvenstveno za skidanje mesa sa životinja kojima se hranio.

Spretni čovjek (Homo habilis)

Nakon njega pojavio se Homo ergaster (radni čovjek), no još nije poznato je li on bio predak vrste Homo erectus (uspravni čovjek) ili su obje vrste imale zajedničkog pretka. Naime, obje vrste imaju vrlo slične vanjske osobine, ali je radni čovjek živio isključivo na afričkom području, a uspravni čovjek i na euroazijskom pa se postavlja pitanje je li to ista vrsta s različitim imenima ili su to dvije različite vrste koje imaju zajedničkog pretka. Ovakvi problemi o tijeku pojavljivanja vrsta čovjeka su česti i svakih nekoliko godina se određuje novi poredak vrsta koji se temelji na novootkrivenim iskopinama, pa se danas još uvijek obje vrste stavljaju pod zajednički naziv Homo erectus (fotografija lijevo). On je imao volumen lubanje 70% volumena lubanje današnjih ljudi. Bio je veći i po izgledu grublji od današnjih ljudi, a muške jedinke su bile čak 25% veće od ženskih dok takve razlike danas nisu očite među spolovima. Uspravni čovjek je izrađivao oruđe poput sjekira i strugača. Iskopine navode da su oni prvi ljudi koji su pokazivali sposobnost vrlo jednostavne vokalizacije (više su ispuštali zvukove nego što je to sličilo pravom govoru). Postoje dokazi i da je uspravni čovjek prvi koristio kontroliranu vatru na određenim područjima.

Homo heidelbergensis (heidelberški čovjek, fotografija desno) imao je kapacitet mozga kao i današnji čovjek (1350 kubičnih centimetara). Jedina je poznata fosilna vrsta ljudi koja je bila ljudožder. Bio je jako velik, prosječna visina jedinki bila je 180 centimetara, a težina 100 kilograma! Imao je naprednije oruđe i kulturu u odnosu na vrste prije njega. Najnovije iskopine iz Španjolske pokazuju da je to možda prva vrsta ljudi koja je pokapala svoje mrtve te da je imao naprednu strategiju lova životinja.

Homo neanderthalensis (neandertalac) se, po tradicionalnom učenju, smatra posljednjim srodnikom  suvremenog čovjeka, iako ga neki znanstvenici smatraju vrstom Homo sapiens neanderthalensis. Genetska istraživanja su potvrdila da su se neandertalci i suvremeni ljudi u jednom periodu međusobno križali, a poznato je i da su tisućama godina živjeli zajedno na istom području. Neandertalac se služio složenim govorom, nosio je odjeću od kože i krzna i izrađivao je nakit. Prema umjetnosti i znacima vjerovanja pokazuje znakove prve kulture. Vatru je, osim za grijanje, koristio i za kuhanje. Po svemu je vrlo sličan današnjem suvremenom čovjeku, osim što je bio malo niže građe i snažnijih i masivnijih kostiju.

Rekonstrukcija života neandertalca

Homo sapiens (mudri ili razumni čovjek) se pojavio prije oko 200.000 godina na području Afrike. Od tada do danas mnogo je napredovao u raznim osobinama (mentalnim, jezičnim i kulturnim) i tako istisnuo neandertalca kao naprednija vrsta (što je samo jedna od teorija izumiranja neandertalaca).

Evolucija čovjeka nam pokazuje kako su se ljudi kao vrsta, baš kao i druge biljne i životinjske vrste, polako kroz stotine tisuća godina mijenjali i usavršavali da bismo danas bili ovakvi kakvi jesmo. Visoka inteligencija, te vrlo razvijene jezične i mentalne sposobnosti, osobine su koje su nam omogućile brz razvoj na raznim poljima (znanost i tehnologija, zdravstvo, obrazovanje, kultura i sl.), zbog čega smo danas vladajuća vrsta na Zemlji.