Charles Darwin jedan je od najznačajnijih biologa u povijesti koji je udario temelje modernoj teoriji evolucije. Kako je došao do svojih zaključaka i koje su oni posljedice imali na naše shvaćanje živoga svijeta, pogledajmo u nastavku.

Charles Darwin rođen je 12. veljače 1809. godine u Engleskoj, kao peto dijete u obitelji. Darwinov otac, Erasmus, bio je ugledni i poznati liječnik, odlučan izvesti mladog Charlesa na pravi životni put. Još u djetinjstvu, Charles je pokazao veliki interes prema prirodi i prirodoslovlju i skupa sa svojim bratom pronalazio je najrazličitije načine udovoljiti svojoj radoznalosti. Jednom je čak prilikom od šupe koja je bila u vrtu njihove kuće zajedno sa svojim bratom napravio laboratorij zbog kojega su mu prijatelji u školi nadjenuli nadimak „plin“. Charles je bio i veliki sakupljač – džepove svojih hlača punio je najrazličitijim kamenčićima, kukcima i biljkama, sortirajući ih kod kuće u različite zbirke.

Ta njegova radoznalost bila je od presudnog značaja kada je Darwin odrastao te postao i ostao jedan od njaznačajnijih biologa u povijesti znanosti postavljajući svoju Teoriju evolucije. Nakon završetka osnovne škole u kojoj, kako je sam rekao, „ništa pametno nije naučio“, Darwinov otac odlučio ga je poslati u Škotsku na studij medicine, kako bi Charles postao liječnik. Gađenje na samu pomisao o krvi i urlicima pacijenata koji su u to vrijeme operirani bez uspavljivanja naveli su Darwina da vrlo brzo odustane od medicine. Darwinov tata je nakon toga odlučio da će Charles postati svećenik! Kako ni svećenički poziv nije oduševio mladog Darwina, u Cambridgeu Charles upoznaje profesore Johna Stevensa Henslowa i Adama Sedgwicka koji ga uče kako pravilno istraživati prirodu.

Konačno, Darwin pronalazi nešto što ga zanima!

              Put oko svijeta

Kada je imao samo 22 godine, Darwin je dobio poziv da bude brodski prirodoslovac na palubi broga Beagle koji je imao zadatak oploviti svijet i kartirati do tada nepoznate obale. Nakon što je uspio nagovoriti oca koji se protivio „suludoj ideji“ da ga pusti na dugi put, Darwin je svesrdno prihvatio veliku čast i krajem 1831. godine pod komandom kapetana FitzRoya isplovio na petogodišnje putovanje oko svijeta. Tijekom plovidbe, Darwin je patio od morske bolesti, pa je puno vremena provodio u svojoj kabini ležeći i čitajući. Najznačajnija knjiga koju je tada pročitao, "Principi geologije" autora Charlesa Lyella, objašnjavala je kako je Zemlja zapravo mnogo starija nego što se tada smatralo i da se tijekom milijuna godina cijeli planet postepeno mijenjao, što je vidljivo i danas. Kada bi negdje pristali, Darwin je istraživao kopno.

    Darwinov put oko svijeta na brodu H.M.S. Beagle (1831 – 1836. godine)

Tijekom pet godina svjedočio je zemljotresima i vulkanskim erupcijama, pronalazio je fosile morskih školjki na vrhovima najviših planina. U Južnoj Americi našao je fosile velikih, davno izumrlih životinja, vrlo sličnih nekim danas živućim vrstama. Na Galapagosu je vidio ogromne kornjače i ptice vrlo slične, a opet nekako različite onima koje je vidio u Južnoj Americi. Sve što je vidio i doživio podsjećalo ga je da je Lyellova knjiga koju je čitao mogla biti u pravu te da bi i sam život na Zemlji mogao biti puno stariji od par tisuća godina kako se tada vjerovalo i da se, suprotno svim tadašnjim uvjerenjima, život nekako mogao, postepeno, tijekom vremena mijenjati iz jednog oblika u drugi tj. evoluirati.