......dogode se kukuruz, rajčica, brokula ili krastavac kakve ih danas poznajemo

Teško je povjerovati, ali kukuruz je nekoć bio ova trava dolje desno (naziva teozinta). Jedan divan primjer evolucije za kojega je zaslužan čovjek! Ne samo za kukuruz, čovjek je odgovoran za današnji izgled brokule, kupusa, kelja, rajčice i ostalog povrća koje uzgajamo u vrtovima.  

U vrijeme kada smo se počeli baviti poljoprivredom (prije otprilike 6000 – 10000 godina) počeli smo zapravo „koristiti“ evoluciju za svoje potrebe. Premda o evoluciji i genetici tada nismo znali ništa, znali smo, na primjer, da se u sjemenu biljke nalaze karakteristike koje je ona imala za života. Tako smo sjeme onih biljaka koje su davale velike plodove koristili za dobivanje budućih generacija. Na taj smo način, iz generacije u generaciju, uzgojili biljke koje imaju „povećane“ plodove ili neke druge karakteristike koje su nam bile od interesa. Kod kukuruza je to veliki klip s puno više zrna, a kod rajčice veći plod. Ljudi su, dakle, već odavno počeli odabirati određena svojstva kod biljaka, a to rade još i danas.

Ali, pazite sad ovo! Kelj, kupus, brokula, cvjetača i korabica svi potječu od iste biljke, i to od divljeg kupusa! Ajde da i taj kupus jednom nije dosadan. Odabiranje (selekcija) je kod svake od ovih biljaka išlo u drugome smjeru. Kod kupusa se, na primjer, odabiralo u smjeru rasta vršnog pupa, a kod kelja u smjeru razvoja listova pa smo danas dobili biljku "kelj" sa hranjivim velikim listovima.

Ono što je važno razumjeti je da zapravo sve biljke i životinje koje je čovjek uzgojio potječu od divljih vrsta, a čovjek je uvjetovao njihovu evoluciju tzv. umjetnom selekcijom. Putem umjetne selekcije, razmnožavanje i daljnje stvaranje potomaka omogućeno je samo jedinkama koje čovjek odabere (biljkama s mesnatim plodovima, kravama koje proizvode puno mlijeka ili finim debelim svinjama).

Naši najomiljeniji kućni ljubimci potječu od divljih vrsta! Pas od vuka, a mačka od divlje mačke.

U prirodi bi na te jedinke djelovala prirodna selekcija (kako ju je u svojoj teoriji evolucije opisao engleski prirodoslovac Charles Darwin). Iste biljke bi bez čovjekova uplitanja razvile, na primjer, bodlje za obranu od predatora ili cvijet koji se jako sviđa oprašivačima. Krave sigurno ne bi hodale uokolo s preteškim vimenima jer bi zbog njihove težine bile izuzetno laka meta predatorima. U prirodi iz istog razloga ne bi preživjele niti debele svinje iz uzgoja.

Što je potrebno da jedna svinja preživi u prirodi? Pogledamo li današnju divlju svinju, sve nam zapravo postaje jasno. Poslije medvjeda, divlja svinja većini stanovnika u šumi ulijeva strah u kosti!

Divlja svinja