Zašto na Zemlji nema velikih kukaca?
Autor Barbara Milutinovi─ç 09.11.2012. ( 6005 pro─Źitano ) ─îlanci istog autora

Scena iz filma

Nismo nikada vidjeli ┼żohara veli─Źine tigra ili leptira veli─Źine slona. Zašto su kukci, a i svi ostali ─Źlankonošci, op─çenito vrlo male ┼żivotinje?



Što to sprje─Źava ─Źlankonošce da budu veliki? Evolucijom je dosada nastalo ─Źitavo mnoštvo razli─Źitih ┼żivotnih oblika, ona je veoma maštoviti proces kojim nastaju nove vrste. Me─Ĺutim, protiv fizike, vidjet ─çemo uskoro, niti evolucija ne mo┼że.

Zakoni fizike jedan su od glavnih razloga zašto su mravi mali. Kako bismo shvatili na koji na─Źin oni ne dozvoljavaju postojanje ogromnih mrava, moramo ukratko upoznati osnovnu anatomiju ─Źlankono┼żaca.

1. Egzoskelet

*Rak na tanjuru (Izvor: evolution.berkeley.edu)

─îlankonošci ne posjeduju unutarnji kostur koji podupire tijelo (kao što je naš kostur na primjer). Njihovo tijelo, svi organi koje oplakuje hemolimfa (naziv za krv u ─Źlankono┼żaca) je zašti─çeno unutar ─Źvrstog vanjskog kostura, egzoskeleta. Takav egzoskelet je veoma u─Źinkovit u zaštiti (sjetimo se slatke muke dok jedemo škampe ili rakovice), ali zadaje prili─Źne probleme prilikom rasta. Naime, ─Źlankonošci rastu, ali njihov egzoskelet ne raste.

Isje─Źak iz crtanog filma

Svi ─Źlankonošci se tijekom svog razvoja moraju presvla─Źiti, odbaciti stari oklop i stvoriti novi. Osim što su u vremenima bez oklopa izuzetno ranjivi (izgubili su  ─Źvrsti oklop koji ih je dosada štitio), izgubili su i potporu za kretanje koju im je taj oklop pru┼żao. Da bi se organizam kretao, mora imati neku  potporu (unutarnju ili vanjsku) koja mu to omogu─çava (fotografija lijevo: pile bez kostiju (Boneless chicken) iz crtanog filma "Krava i pile"). Pogledajmo zašto gubitak oklopa veliki ─Źlankonošci puno tragi─Źnije do┼żivljavaju.

─îlankonošci imaju otvoreni krvni sustav gdje hemolimfa ne te─Źe unutar krvnih ┼żila kao kod kralje┼żnjaka, ve─ç oplakuje organe unutar oklopa. Iz tog razloga ─Źlankonošci u vrijeme presvla─Źenja, pomalo sli─Źe balonima ispunjenim vodom. Što bi se dogodilo kada bi jedan mali balon ostao bez egzoskeleta u odnosu na veliki?

**Mali i veliki balon (Izvor: evolution.berkeley.edu)

Pod utjecajem sile te┼że, veliki balon se puno više izobli─Źi nego mali. Kako bi, dakle, presvla─Źenje izgledalo kod mrava ili kopnenog raka veli─Źine slona? E pa taj bi se mogao još jedino kotrljati ako bi po┼żelio krenuti negdje. Veliki ─Źlankono┼żac bi se nakon presvla─Źenja puno te┼że kretao, gotovo nikako. A spori, veliki, mesnati i nezašti─çeni rak, upravo je onaj ru─Źak o kojem predatori sanjaju.

***Slabo pokretan veliki rak nakon presvlacenja(Izvor: evolution.berkeley.edu)

Kokosov samac (Birgus latro), rak koji se prilagodio ┼żivotu na kopnu mo┼że narasti i do pola metra. Vrijeme presvla─Źenja ovaj rak provodi dobro sakriven od potencijalnih predatora, zakopan, ne rade─çi ništa i po mjesec dana!

2. ─îlankovite noge

─îlankonošci imaju ─Źlankovite noge, od tuda potje─Źe njihov naziv. Svaka noga izgra─Ĺena je od nekoliko ─Źlanaka i takve noge veoma u─Źinkovito prenose mravlja tijela gdje god oni to po┼żele. Me─Ĺutim, jedino pod uvjetom da su veoma mali, jer fizika ka┼że da ukoliko bi mrav narastao samo za duplo, njegov volumen (a time i te┼żina) bi se pove─çao za nevjerojatnih 8 puta!


Mali mrav volumen (Izvor ikone: iconbug.com)Veliki mrav volumen (Izvor ikone: iconbug.com)

Volumen samo duplo ve─çeg mrava pove─ça se za 8 puta (320:40=8)

****Mali i veliki mrav (Izvor: evolution.berkeley.edu)Mrav veli─Ź┬Źine slona se ne bi mogao kretati. Bio bi prete┼żak za takve noge.


3. Kisika davaj!

Zadnja, ali ne manje va┼żna ─Źinjenica koja ograni─Źava rast ─Źlankono┼żaca je njihov sustav za disanje. Oni nemaju plu─ça, nemaju arterija koje prenose krv bogatu kisikom do stanica. Kisik kod ─Źlankono┼żaca do tkiva dolazi na sasvim druga─Źiji na─Źin, on putuje (i to u ve─çini slu─Źajeva pasivno difuzijom!) od vanjske površine egzoskeleta, malim cjev─Źicama (trahejama) do ciljnih organa. Pokušajmo zamisliti, mrav veli─Źine slona imao bi proporcionalno du┼że traheje. Pošto kisik pasivno dolazi do stanica, trebalo bi mu puno više vremena za prolazak kroz tako duge cjev─Źice! Stanice jednostavno ne bi imale dovoljno kisika.

Davno u karbonu (prije oko 300 milijuna godina) ipak su postojali divovski ─Źlankonošci, sje─çate li se zašto?

 

Razmislite:

Kome je te┼że biti velik, kopnenim ili vodenim ─Źlankonošcima? Iz kojih sve razloga?

_______________________________________________

Izvori:


Ocjena: 0.00 (0 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: evolucija   kukci   ─Źlankono┼íci   veliki   rak   otvoreni   rakovica   mrav   ─Źlankono┼żac   sustav   krvni  
Prethodni ─Źlanak Sljede─çi ─Źlanak Stranica pripremna za print Po┼íalji ─Źlanak prijatelju Napravi pdf od ─Źlanka


Ostali ─Źlanci
02.2.2017. - Sve boje fosila zmije
22.8.2016. - Novi primat: mali majmun─Źi─ç s velikom ulogom
12.8.2016. - Hominin: Novi ro─Ĺak na obiteljskom stablu ─Źovjeka
01.2.2014. - Predstavljamo Biotekino Drvo ┼żivota!
01.12.2013. - Zašto su neki ljudi druge boje?
11.11.2013. - Otkriveni zanimljivi fosili ┼żivotinja!
24.10.2013. - Prve šume uzrokovale su veliko izumiranje - u moru!
03.10.2013. - Evolucija sporofita i gametofita
08.9.2013. - Kako su biljke ÔÇ×otkrileÔÇť sjemenku - Evolucija golosjemenja─Źa
07.8.2013. - Dinosaur velikog nosa!

Komentari su vlasni┼ítvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadr┼żaj u komentarima.
´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐

Tra┼żilica