Prve šume uzrokovale su veliko izumiranje - u moru!
Autor Inga Patar─Źi─ç 24.10.2013. ( 3901 pro─Źitano ) ─îlanci istog autora

Šuma (Izvor: wikimedia commons)

Prve šume omogu─çile su ┼żivotinjama i drugim biljkama da osvoje do tada be┼żivotna kopnena podru─Źja. Utjecale su na atmosferu, padaline i stijene, te su uzrokovale jedno od pet najve─çih izumiranja u povijesti Zemlje.....



Biljke su u potpunosti zavladale kopnom tek kada su razvile sjemeni zametak (sjeme). Sjemenja─Źe su su manje osjetljive na nedostatak vode od svojih prethodnika papratnja─Źa, jer im je izum sjemenke omogu─çio da se razmno┼żavaju bez prisutnosti vode zbog ─Źega su one bile prve biljke koje su osvojile sva, pa ─Źak i izuzetno suha kopnena staništa. Otkri─çem sjemenke nastale su dakle prve šume daleko od izvora vode, a njihov nastanak  imao je ogromnih posljedica za ┼żivi i ne┼żivi svijet u to doba, pa pogledajmo kako:

1. Nastanak novih staništa

Kao prvo, biljke svojim korijenom crpe vodu iz tla i zadr┼żavaju vlagu uz tlo. Osim toga, one pru┼żaju zaštitu i nova staništa za ┼żivi svijet. Iz tih su se razloga brojne biljne i ┼żivotinjske vrste mogle odvojiti od obalnih staništa i naseliti se dublje na kopno. Sjetimo se, ┼żivot je nastao u moru, a prve biljke omogu─çile su ┼żivotinjama osvajanje kopna. Prvim kopnenim kralje┼żnjacima – vodozemcima, nastanak pravih šuma omogu─çio je naseljavanje ve─çeg podru─Źja kopna. Sjetimo se pjegavih da┼żdevnjaka koje vidimo u šumi ili malih vodenjaka u izvorima,  vidjet ─çemo da su vodozemci i danas vezani uz vla┼żna staništa.

2. Pove─çana koli─Źina padalina

Osim na ┼żivi svijet, šume su utjecale na atmosferu, padaline, tlo i stijene i to na sljede─çi na─Źin:

Kiša na travi (Izvor: Wikimedia commons)

Biljke korijenom crpe vodu iz zemlje. Dio te vode iskoriste za proces fotosinteze, no ve─çina vode ipak se vra─ça u atmosferu (procesom koji se zove transpiracija). Korištenjem (crpljenjem) vode, biljke smanjuju njeno otjecanje i procje─Ĺivanje kroz tlo, te poti─Źu lokalno zadr┼żavanje vode. Time se u kona─Źnici pove─çava koli─Źina oborina na tom podru─Źju, jer ve─çina vode ne otje─Źe na neko drugo mjesto, ve─ç se lokalno vra─ça u atmosferu. Rezultat: više kiše (oborina) na tim podru─Źjima!

3. Sni┼żavanje temperature na Zemlji

Termometar (Izvor: Wikimedia commons)

Preko pove─çane koli─Źine oborina, šume utje─Źu i na stijene. Kada kiša pada u njoj se otapaju atmosferski plinovi.  Me─Ĺu njima je i ugljikov dioksid (CO2), ─Źijim otapanjem u vodi (kiši) nastaje uglji─Źna kiselina. Takva kiša (puna otopljenog CO2) otapa, tj. troši odre─Ĺene stijene. Na primjer, ve─çina hrvatskih planina izgra─Ĺena je od vapnenca, koji je podlo┼żan trošenju vodom.  Zanimljivi oblici poput škrapa, kamenica i ponikvi koje mo┼żemo na─çi u kršu, nastali su upravo takvim djelovanjem vode. Ali, osim što otapa stijene, jedna o posljedica toga procesa jest i uklanjanje CO2 iz atmosfere. 

Uglji─Źni dioksid se u otopljenom obliku zadr┼żava u vodi*, a kasnije se i talo┼żi kao sastavni dio stijena. Ako vas ovo nije impresioniralo, sjetite se da je C02 jedan od klju─Źnih stakleni─Źkih plinova (plinova koji uzrokuju efekt staklenika u atmosferi) koji utje─Źe na zagrijavanje Zemlje. Njegovim uklanjanjem iz atmosfere smanjila se globalna temperatura te je klima postala hladnija. Upravo to je uzrokovalo veliko izumiranje i ozna─Źilo kraj jednoga perioda u Zemljinoj povijesti.

Tulove grede (Izvor: Danilo Tic, Wikimedia commons)

Tulove grede u Parku prirode Velebit

Zanimljivo je da je razvoj sjemenog zametka i sjemenke imao toliki utjecaj na ┼żivot na Zemlji. Krajem devona (prije 360 milijuna godina), zbog hla─Ĺenja klime uzrokovanog razvojem šuma, izumrlo je oko 40% morskih organizama. Prve na udaru bile su zajednice koraljnih grebena tropskih mora. Tada su izumrle i velike skupne amonita, brachiopoda (┼żivotinja sli─Źnih školjkama), algi (Acritarch) i riba oklopnja─Źa (Placodermi). Premda pomalo ironi─Źno, promjena klime utjecala je i na mnoge kopnene vrste biljaka.

Evolucija biljaka uzrokovala je izumiranje velikog broja biljaka i ┼żivotinja, no znamo da je svako izumiranje zapravo novi po─Źetak...

__________________________________________

* ako ste jako znati┼żeljni CO2 je u vodi u obliku bikarbonatnih iona- HCO3-

Ocjena: 10.00 (1 glas) - Ocijeni vijest -

Tagovi: kopno   devon   bor   paprati   zametak   jela   sjemeni   golosjemenja─Źe   ginkgo  
Prethodni ─Źlanak Sljede─çi ─Źlanak Stranica pripremna za print Po┼íalji ─Źlanak prijatelju Napravi pdf od ─Źlanka


Ostali ─Źlanci
02.2.2017. - Sve boje fosila zmije
22.8.2016. - Novi primat: mali majmun─Źi─ç s velikom ulogom
12.8.2016. - Hominin: Novi ro─Ĺak na obiteljskom stablu ─Źovjeka
01.2.2014. - Predstavljamo Biotekino Drvo ┼żivota!
01.12.2013. - Zašto su neki ljudi druge boje?
11.11.2013. - Otkriveni zanimljivi fosili ┼żivotinja!
24.10.2013. - Prve šume uzrokovale su veliko izumiranje - u moru!
03.10.2013. - Evolucija sporofita i gametofita
08.9.2013. - Kako su biljke ÔÇ×otkrileÔÇť sjemenku - Evolucija golosjemenja─Źa
07.8.2013. - Dinosaur velikog nosa!

Komentari su vlasni┼ítvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadr┼żaj u komentarima.
´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐