Bioteka

Sve boje fosila zmije

Thu, 02 Feb 2017 12:25:15 +0100

Kada govorimo o evoluciji životinja, često čujemo da znanstvenici istražuju i otkrivaju fosile. Tako sačuvani ostaci životinja nam mogu mnogo toga objasniti o načinu života i izgledu životinje. No, do sada nam nisu mogli otkriti koje je boje ta životinja bila. Sada je i to moguće.

Novi primat: mali majmunčić s velikom ulogom

Mon, 22 Aug 2016 10:30:00 +0100

Ovaj čovjekoliki majmun, prozvan Laia je mala ženka koja je živjela prije 11,6 milijuna godina na prostoru današnje Španjolske, penjala se po drveću i jela voće.

Zašto su neki ljudi druge boje?

Sun, 01 Dec 2013 10:50:00 +0100

„Ništa u biologiji nema smisla, osim u svjetlu evolucije“, rekao je poznati evolucijski biolog Theodosius Dobzhansky. Biološke pojave koje nas okružuju lakše ćemo razumjeti ako znamo u kojim uvjetima su one nastale, kako su evoluirale. Različita boja kože u ljudi itekako ima veze s evolucijom, pa pogledajmo zašto.

Dinosaur velikog nosa!

Wed, 07 Aug 2013 13:40:00 +0100

Sigurna sam da svatko od vas ima svog najdražeg dinosaura. Imam naravno i ja, a radi se o velikom biljojedu koji se zove Triceratops. No, ovo neće biti priča o njemu niti o mojim najdražim dinosaurima, već o novo-otkrivenoj vrsti koja pripada istoj porodici kao i Triceratops. Možda će baš on biti tvoj novi najdraži dinosaur, stoga čitaj dalje da vidiš kakvog strašnog gmaza su pronašli znanstvenici!

Otkriven najstariji kostur primata!

Thu, 06 Jun 2013 14:00:00 +0100

Primati su skupina sisavaca u koju se ubrajaju različite vrste majmuna, a i čovjek pripada ovdje. U najnovijem istraživanju znanstvenici su otkrili najstariji poznati fosil primata, star čak 55 milijuna godina. Zašto je on važan i kako je izgledao otkrij u nastavku!

Jednom nakon stanice - kambrijska eksplozija života

Thu, 24 May 2012 22:20:00 +0100

Period kambrija (prije otprilike 550 milijuna godina) je bio izuzetno važan period za evoluciju života. Do tog razdoblja, život na našem planetu postojao je samo u formi jednostavnih, jednostaničnih oblika. Životni oblici koji dominiraju Zemljom do tog perioda su najvećim dijelom modrozelene bakterije, a nešto kasnije i najrazličitiji protisti (jednostanični eukariotski oblici) koji žive samostalno ili se udružuju u kolonije. Period kambrija karakteriziran je pravom explozijom života...

Evolucija riba – evolucija prvih kralježnjaka!

Tue, 22 May 2012 22:40:00 +0100

Nakon kambrijske eksplozije života prije otprilike 550 milijuna godina, pojavljuje se mnoštvo različitih oblika životinja, pa i rani kralježnjaci. Ribe su prvi kralježnjaci koji su se pojavili na Zemlji i kada govorimo o njihovoj evoluciji, govorimo zapravo o evoluciji prvih kralježnjaka. Zamislite, prvi kralježnjaci!

Evolucija riba – razvoj čeljusti

Tue, 22 May 2012 22:10:00 +0100

Prve ribe koje su se pojavile u moru ordovicija bile male, oklopne, beščeljusne ribe (Ostracodermi). Nisu, dakle, imale čeljust koja je tako uobičajena karakteristika današnjih riba (a i ostalih kralježnjaka). Te su ribe većim dijelom izumrle, a njihovi jedini živući predstavnici su paklare i sljepulje. Zašto beščeljusne ribe danas nisu podjednako zastupljene kao one sa čeljustima?

Vodozemci u pohodu na kopno

Tue, 22 May 2012 13:40:00 +0100

Kako su nastali prvi kopneni kralježnjaci?

Stvar je jednostavna. Jedna skupina riba stekla je određena svojstva koja su joj omogućila da živi iznad vode, da se uspješno hrani i razmnožava, i da se uopće kreće po tlu (koliko toliko elegantno, ipak je to u početku bila „riba koja hoda“). Dobro, možda je prilagodba za prelazak na kopno ipak bila nešto kompliciranija, ali je u svakom slučaju zanimljiva. Pogledajmo u nastavku što je to nagnalo tadašnje ribe da se upute u pustolovinu osvajanja posve nepoznatog terena – kopna.

Strašni gušteri

Mon, 21 May 2012 18:30:00 +0100

Vrijeme teče u jednome smjeru, prema naprijed. No, kada bismo imali vremenski daljinski upravljač, mogli bismo zaustaviti vrijeme i pokrenuti ga u drugome smjeru, unazad. Sada ubrzajmo malo vrijeme unatrag i gledajmo kako prolaze minute, pa sati, dani i godine. Ubrzajmo još malo i evo nas, nalazimo se 150 milijuna godina prije našega doba.