Zamislite svijet bez šuma, livada, cvijeća i životinja.
Sve oko nas bilo bi pusto, kameno. Tako je i Zemlja izgledala do prije 450 milijuna godina (ordovicij), kada je život postojao samo u vodi. Biljke su prve naselile kopno, a tek su iza njih to napravile i prve životinje. No, nije sasvim jednostavno iz vodenog organizma postati kopneni ili obratno.Pogledajmo što su sve biljke morale napraviti kako bi izašle na kopno.
Već samim klikom na ovaj članak, prekoračiti ćete najveću predrasudu koja prati lišajeve – da su lišajevi iznimno dosadni. Lavovi, gušteri, kitovi, to su većini ljudi zanimljive i proučavanja vrijedne životinje s kojima dijelimo mnoge osobine, anatomske pa čak i karakterne. Ali, tko za lišaj može reći da ima karakter? I kakve to veze ima sa evolucijom?
Nastanak eukariotske stanice bio je od izuzetne važnosti za razvoj biljaka i životinja koje poznajemo, uključujući i čovjeka. Kažemo od izuzetne važnosti iz jednostavnog razloga što su sve biljke i životinje koje nas danas okružuju izgrađene od upravo ovog tipa stanica. Međutim, davno u Zemljinoj prošlosti eukariotskih stanica nije bilo.
Zašto je baš ovakav tip stanice tada nastao i zašto je toliko karakterističan za sav živi svijet kojeg možemo vidjeti golim okom?
Prvi (mikro) organizmi osjećali su se baš lijepo u praatmosferi Zemlje. Bilo je toplo, hrane (organske tvari) je bilo u izobilju, a kisika zapravo veoma malo (prisjetimo se, prvi organizmi nastali su u uvjetima bez kisika i on je za većinu živih organizama u početku bio otrovan!).
Rekli bi, raj na Zemlji.