Bioteka - Nedavni unosi na lexikon

AIDS (SIDA)

15.05.2012 22:13

AIDS (SIDA) je skraćenica za ''sindrom stečene imunodeficijencije''. Osoba koja je oboljela od AIDS-a je zaražena virusom HIV-a koji se prenosi najčešće krvlju ili drugim tjelesnim izlučevinama, a ne prenosi se kapljičnim putem (kihanje, kašljanje). Virus HIV-a (video) napada jednu vrstu leukocita, a budući da nas leukociti štite od bolesti tijelo se ne može obraniti. Trenutno je u svijetu zaraženo oko 34 milijuna ljudi, a godišnje umire oko 1,8 milijuna ljudi. Više o ADIS-u i HIV-u te statističkim podacima iz Hrvatske saznaj na linku.

GROZDASTI CVAT

02.06.2012 22:48

GROZDASTI CVAT - cvat kod kojeg je glavna os razvijenija od bočnih osi. Primjere možeš pogledati ovdje.

ALGE

01.06.2012 22:46

ALGE su skupina organizama koje procesom fotosinteze stvaraju šećer i kisik. Vrlo su važna karika u hranidbenom lancu jer količina kisika proizvedena u moru (planktonske alge) je veća od količine kisika koje proizvedu kopneni fotosintetski organizmi. Tijelo algi se naziva steljka jer ne razlikujemo korijen, stabljiku i listove kao kod mahovina papratnjača i sjemenjača. Alge mogu biti jednostanične (kišna alga) i mnogostanične (spirogira), a razmnožavaju se spolno i nespolno. Alge imaju široku primjenu od prehrambene (link) pa do kozmetičke industrije.

ARTERIJE

01.06.2012 22:19

ARTERIJE - (žile kucavice) su elastične krvne žile koje krv obogaćenu kisikom odvode iz srca prema svim dijelovima tijela. Razlikujemo više različitih tipova arterija kao na primjer: arterija glave, plućna arterija, aorta i arteriole. Najveća arterija naziva se aorta, a izlazi iz lijeve strane srca, odakle se krv bogata kisikom odvodi prema svim stanica u tijelu. Iako su nam toliko važne, naše arterije često tretiramo nezdravo hraneći se masnom i preslatkom hranom te premalo se krećući, a na taj način doprinosimo razvoju česte bolesti današnjice - ateroskleroze. Želiš li pročitati odlične savjete kako ostati aktivan i pritom se zabaviti, pročitaj članak „Nema dosade za ljude aktivne“.

ATEROSKLEROZA

02.07.2012 15:37

ATEROSKLEROZA je bolest arterija koju karakterizira zadebljanje unutrašnjeg dijela stijenke arterije, što uzrokuje slabiju protočnost krvi kroz žilu, a time i slabije dovođenje hrane i kisika za stanice u našem tijelu. Ateroskleroza je ozbiljna bolest čiji nastanak je češći kod ljudi koji prekomjerno konzumiraju masnu hranu i šećere, pretilih osoba te pušača. Više o aterosklerozi i načinima na koje ju možeš spriječiti pročitaj ovdje, a pogledaj i ovaj edukativni video.

AUTOTROFNI ORGANIZMI

01.06.2012 22:31

AUTOTROFNI ORGANIZMI ili AUTOTROFI – čine ih organizmi koji su sposobni stvarati sami sebi „hranu“ odnosno organske spojeve iz anorganskih spojeva pri čemu kao izvor energije potrebne za sintezu tih spojeva koriste sunčevu svjetlost (fotoautotrofi) ili kemijske reakcije (kemoautotrofi). Za čitav živi svijet na Zemlji od neprocjenjivog su značaja, budući da se u hranidbenom lancu nalaze na prvom mjestu, te o njihovoj djelatnosti ovise heterotrofni organizmi. Autotrofima pripadaju neke bakterije, cijanobakterije, alge i biljke.

BAKTERIJE

15.05.2012 22:20

BAKTERIJE kao i neki drugi organizmi imaju sve karakteristike pravih živih bića (hrane se, razmnožavaju se, imaju staničnu građu, ugibaju), a nalaze se svuda oko nas, budući da im njihova veličina to dozvoljava ( nisu vidljivi golom oku). Ako razmislimo da i nama ljudima ne odgovaraju svi vremenski uvjeti uvijek pa nekad kada pada kiša najradije ostajemo unutar toplog doma tako i bakterije nepovoljne uvjete preživljavaju u posebnom obliku koji nazivamo spora. Kada čujemo pojam ''bakterija'' obično nam prvo sinu bolesti koje ti organizmi uzrokuju poput tuberkuloze, tetanusa, kuge, kolere i još mnogih drugih. Naši posjeti liječniku obično su završavali da nam liječnik propiše neku vrstu antibiotika, a upravo antibiotici pomažu našem organizmu da se bori protiv bolesti. Zanimljiv video o bakterijama može te pogledati ovdje link.

BESKRALJEŠNJACI

01.06.2012 22:52

BESKRALJEŠNJACI – ovoj skupini pripadaju sve one životinje, kao što im i samo ime kaže, koje nemaju kralježnicu. Do danas je opisano otprilike oko 1 300 000 životinjskih vrsta, a čak 97 % od tog broja čine beskralješnjaci. Veličina beskralješnjaka varira od onih koji nisu vidljivi ljudskom oku (primjer pogledaj ovdje) pa sve do vrsta koje mogu narasti i do veličine čovjeka (primjer pogledaj ovdje). Neke od poznatijih skupina su spužve, plošnjaci, kolutićavci, mekušci, člankonošci i bodljikaši, a detaljnu podjelu možeš pogledati ovdje.

BJESNOĆA

01.06.2012 23:34

BJESNOĆA je bolest središnjeg živčanog sustava, a javlja se i kod životinja i kod ljudi. Bolest se može prenijeti ugrizom, ali i zaraženom slinom. Kod čovjeka se simptomi javljaju 14-90 dana nakon ugriza. Kad se središnji živčani sustav zarazi bolest više nije izlječiva. Više o simptomima pogledaj u ovom videu.

BIJELE KRVNE STANICE (LEUKOCITI)

01.06.2012 22:54

BIJELE KRVNE STANICE (LEUKOCITI) su posebne vrste stanica koje se nalaze u našem organizmu, a zadaća im je napadati i braniti naš organizam od raznih uzročnika bolesti (bakterija, virusa). Postoji više različitih vrsta bijelih krvnih stanica (link), neke mijenjaju oblik svog tijela kako bi mogle izlaziti iz krvnih žila i boriti se protiv uzročnika bolesti. Na ovom videu možemo vidjeti kako jedan tip bijelih krvnih stanica proždire bakteriju (link).

BILJKE

01.06.2012 23:12

BILJKE – gotovo sve biljke mogu se opisati kao fotoautotrofni eukariotski organizmi. Rijetki izuzetci ovakvom opisu su saprofitske i parazitske biljke koje ne vrše proces fotosinteze. Primjere takvih biljaka možeš pogledati ovdje. Većina biljaka ima potpuno izgrađene organe, a razlikujemo one koji izgrađuju tijelo biljke (vegetativni organi) te one koji joj služe za razmnožavanje odnosno rasprostranjivanje (generativni organi). Do danas je poznato preko 300 000 vrsta biljaka.

BIOLOGIJA

01.06.2012 23:16

BIOLOGIJA - je znanost koja proučava živa bića, njihove životne oblike kao i životne zajednice u kojima se nalaze. Termin biologija uveden je 1802. godine, a uveli su ga, neovisno, francuski prirodoslovac Lamarck i njemački prirodoslovac Treviranus. Biologija je znanost koju ne možemo vezati samo uz određeno područje istraživanja već su se unutar biologije razvile discipline koje se bave detaljnijim istraživanjem pojedinih područja. Više o područjima koja proučava biologija možete pročitati ovdje.

BIOCENOZA

01.06.2012 23:20

BIOCENOZA – v. životna zajednica

BIOLOŠKA EVOLUCIJA

01.06.2012 23:52

BIOLOŠKA EVOLUCIJA proučava postanak i razvoj života na Zemlji. Planet Zemlja je u svojim počecima bio bez života. Postoje različita mišljenja od nastanku života jedni misle da je život stvorio nadnaravni stvoritelj, drugi da je život došao na Zemlju zajedno s meteoritima koji su negdje u prošlosti došli iz svemira, treći smatraju da je život nastao sam od sebe no ta je teorija pobijena (link). Pojedine znanosti poput evolucije pokušavaju uz pomoć dokaza iz prošlosti objasniti kako je život nastao (link).

BJELANČEVINE

27.05.2013 11:18

BJELANČEVINE - v. proteini.

BIOMASA

01.06.2012 23:53

BIOMASA – broj ili ukupna masa jedinki neke vrste na određenom prostoru.

BLIZANCI

01.06.2012 23:51

BLIZANCI - rađaju se u prosjeku na svakih 80 poroda, a mogu biti jednojajni ili dvojajni. Jednojajni blizanci javljaju se ukoliko se oplođena jajna stanica već nakon prve diobe podijeli u dvije samostalne stanice koje se zasebno razvijaju, dok se dvojajni blizanci rađaju ako u jednom mjesečnom ciklusu sazriju dvije jajne stanice od kojih se svaka oplodi jednim spermijem.

BODLJIKAŠI

01.06.2012 23:52

BODLJIKAŠI su morske životinje zrakaste simetrije u koje ubrajamo: zvjezdače, trpove i ježince s kojima se najčešće susrećemo kada odemo na moru. Bodljikaši imaju vodožilni sustav koji im omogućuje hranjenje, kretanje, izmjenu plinova, a služi i kao osjetilo. Kod zvjezdača i trpova je moguća regeneracija odnosno obnavljanje pojedinih dijelova tijela. Zaputi se u virtualne ''morske dubine'' i istraži koliko je različitih vrsta bodljikaša u morima.

BOTO

01.06.2012 23:53

BOTO je riječni dupin koji živi u rijekama Južne Amerike. Dupini su dugi oko 3-4 metra, svie su boje dok pred kraj svog života postaju ružičasti. Glave su im okruglaste dok im se njuška sužava i podsjeća na ptičji kljun. Boto je samotnjačka životinja i rijetko se ''druži'' s drugim dupinima. Rijetko iskaču iz vode, ali ipak moraju izaći na površinu po zrak svakih 44-ak sekundi.

BUBREZI

01.06.2012 23:53

BUBREZI su parni organi koji pročišćavaju krvi i izlučuju otpadne tvari pri čemu nastaje mokraća. Svakih 5 minuta bubrezi profiltriraju svu krv u našem tijelu. Čovjek može preživjeti i sa jednim bubregom, ako jedan prestane raditi drugi se poveća da bi preuzeo njegovu ulogu. Prisjeti se neke poznate osobe kojoj je transplantiran bubreg. U sljedećem videu pogledaj kako radi bubreg.

CIJEPLJENJE

01.06.2012 23:54

CIJEPLJENJE je proces kojim se u organizam unose ''oslabljeni'' uzročnici bolesti koji onda potiču stvaranje protutijela protiv te bolesti. U tijelo se mogu unijeti i već gotova protutijela serumom koja su nastala kod drugog davaoca (životinja ili drugi čovjek). Prouči kalendar cijepljenja koji si najvjerojatnije i sam prošao.

CIKLONA

01.06.2012 23:54

CIKLONA je pojam koji često čujemo na vremenskim prognozama. Ona nastaje u onim trenutcima kada se para na određenoj visini hladi te nastaju oblaci koji nam donose snijeg i kišu za razliku od sestre anticiklone koja donosi lijepo i sunčano vrijeme. Više o cikloni možete pročitati ovdje.

CITOPLAZMA

02.06.2012 00:27

CITOPLAZMA - tekući dio stanice omeđen staničnom membranom u kojoj se nalaze stanični organeli. U osnovi citoplazma je više ili manje tekuća koloidna otopina u kojoj se nalaze otopljeni mineralne tvari, proteini, ugljikohidrati, masti i druge tvari. U citoplazmi se odvijaju glavni metabolički procesi vezani za život stanice i organizma.

DVOSPOLNI CVIJET

02.06.2012 07:27

DVOSPOLNI CVIJET – v. cvijet

DVOSUPNICE

02.06.2012 07:27

DVOSUPNICE – biljke koje pripadaju skupini kritosjemenjača. Glavne karakteristike su: dvije supke u sjemenci, razvijen glavni korijen, pravilan raspored žila u stabljici, sekundarno rastenje u debljinu, mrežasto razgranjene žile u listu, ocvijeće je razlučeno u čašku i vjenčić, cvijet građen na osnovi broja 4 ili 5.

CRVENE KRVNE STANICE (ERITROCITI)

01.06.2012 23:55

CRVENE KRVNE STANICE (ERITROCITI) su stanice koje daju boji krvi . Imaju veliku ulogu u prenošenju kisika iz pluća do stanica kao i odnošenje ugljikovog dioksida iz stanica u pluća. Kisik je našim stanicama potreban za razgradnju hranjivih tvari (bjelančevine, ugljikohidrate, masti, minerale). Crvene krvne stanice nemaju jezgru poput ostalih stanica u našem tijelu. Okruglog su oblika sa udubljenjem u sredini (slika). U tijelu čovjeka obično dožive od 4-5 mjeseci nakon toga se razgrađuju.

CVAT

01.06.2012 23:59

CVAT – skup više cvjetova koji se nalaze na zajedničkoj cvjetnoj stapci. Osnovna podjela razlikuje otvorene (grozdaste ili racemozne) te zatvorene (paštitaste ili cimozne) cvatove.

ĐURĐICA

04.06.2012 07:19

ĐURĐICA

ENDOPLAZMATSKA MREŽICA

02.06.2012 08:04

ENDOPLAZMATSKA MREŽICA (ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM) - organel izgrađen od membrana koje se pružaju kroz veći dio stanice poput mreže (otuda i naziv), a nalazi se u citoplazmi eukariotske stanice. Razlikujemo hrapavi i glatki endoplazmatski retikulum. U njemu se odvija sinteza različitih tvari te njihov transport kroz stanicu.

ESTROGENI

02.06.2012 08:05

ESTROGENI – hormoni koji su odgovorni, između ostalog, za razvoj sekundarnih spolnih obilježja žena tijekom puberteta, sazrijevanje reproduktivnih organa te održavanje tih organa u funkcionalnom stanju.

EUKARIOTI

21.01.2013 10:18

EUKARIOTI – jednostanični ili višestanični organizmi građeni od eukariotskih stanica. U eukariote ubrajamo sve žive organizme osim arhebakterija i bakterija.

FOTOAUTOTROFI

02.06.2012 12:10

FOTOAUTOTROFI – v. autotrofni organizmi

GENOM

02.06.2012 22:43

GENOM – svi nasljedni podaci organizma zapisani u DNK (kod nekih virusa u RNK) čime su obuhvaćeni svi geni, ali i nekodirajući dijelovi DNK odnosno RNK.

CVIJET

23.01.2013 17:40

CVIJET – generativni organ biljke građen od preobraženih listova, a služi za spolno razmnožavanje. Sastoji se od cvjetne stapke s cvjetištem, ocvijeća, prašnika i tučka. Ocvijeće zaštićuje prašnike i tučak, privlači kukce, a kod većine biljaka može biti razlučeno u čašku i vjenčić. Ocvijeće koje je sastavljeno od listova koji izgledaju jednako nazivamo perigon. Ako na istom cvijetu nalazimo prašnike i tučak, tada govorimo o dvospolnom cvijetu. Jednospolni cvijet je onaj koji nosi samo prašnike ili samo tučak. Ako se na jednoj cvjetnoj stapci nalazi više cvjetova tada govorimo o cvatu. Najveći cvijet na svijetu stvara parazitska biljka Rafflesia arnoldii. Njezin cvijet koji miriši na trulo meso može narasti i 100 cm u promjer te biti težak i do 10 kg.

ČOVJEK

10.06.2012 07:30

ČOVJEK - (Homo sapiens) je misaono, društveno, duhovno, socijalno i biološko biće. Čovjek predstavlja posljednju stepenicu u evoluciji životinja, koja još uvijek traje. Pripada skupini sisavaca, a najveću sličnost i evolucijsku srodnost pokazuje s takozvanim čovjekolikim majmunima (link na pojam čovjekoliki majmuni). Čovjek, kao i svako drugo živo biće, živi u okolišu kojemu se treba prilagoditi, no ujedno je i jedina vrsta koja svjesno mijenja prirodu kako bi je prilagodila svojim potrebama. Svojim djelovanjem čovjek svoj prirodni okoliš mijenja, ali poštujući prirodne zakonitosti on ga ne smije uništavati, već oplemenjivati. Nažalost, to nije uvijek tako. O odnosu čovjeka i prirode Albert Schweitzer je izrekao poznati citat: "Čovjek je ovladao prirodom prije no što je naučio vladati samim sobom." Razmisli o tome, a svakako i prouči ovaj tekst koji bi te mogao potaknuti na promišljanje o vlastitom ponašanju u odnosu na prirodni svijet koji te okružuje.

ĆUBASTI GNJURAC

02.06.2012 06:52

ĆUBASTI GNJURAC - (Podiceps cristatus) ptica je vodenih ekosustava i gnjezdarica Hrvatske. Zaštićena je vrsta koja u proljeće dolijeće iz južnih zimovališta. Gnijezda na vodi gradi uz trsku ili rogoz, a često i podalje od obale. Mlade othranjuju oba roditelja. Naziv gnjurac dolazi od prilagodbe ove ptice na plivanje i ronjenje. Tri gnjurčeva prednja prsta obrubljena su plivaćom kožicom (prisjeti se, čemu služi ova kožica?). Odlično roni za ribom (može roniti i više od jedne minute), kojom se najčešće i hrani. Lijepe fotografije ove zanimljive vrste možeš pogledati ovdje.

DALTONIZAM

02.06.2012 06:54

DALTONIZAM je poremećaj kod koje oko nije u stanju raspoznavati neke ili sve boje. Bolest je prvi opisao John Dalton po kojem je poremećaj i dobio ime. U sljedećem videu pogledaj kako daltonisti vide svijet oko sebe pa probaj i sebe testirati!

DIFUZIJA

10.07.2012 14:25

DIFUZIJA - proces spontanog kretanja čestica iz područja više koncentracije (gdje čestica ima više) u područje niže koncentracije (gdje čestica ima manje). Ovaj proces izrazito je važan za biološke organizme odnosno za kretanje vode i plinova unutar organizama. U ovom jednostavnom pokusu možeš vidjeti kako na difuziju utječe temperatura.

DIJABETES

02.06.2012 07:16

DIJABETES - v. šećerna bolest

DVODOMNA BILJKA

02.06.2012 07:25

DVODOMNA BILJKA – to su one vrste kod kojih se jednospolni cvjetovi nalaze na odvojenim biljkama.

DIOBA STANICA

02.06.2012 07:20

DIOBA STANICA je proces u kojem iz jedne stanice nastaju dvije. Prije početka same diobe u stanici mora doći do udvostručenja nasljednog materijala (pogledaj pojam DNK). Dok dioba kod jednostaničnih organizama ima ulogu nespolnog razmnožavanja kod mnogostaničnih organizama uzastopnim diobama organizam raste.

DISANJE

02.06.2012 07:24

DISANJE je proces kojim u organizam ulazi kisik,a izlazi ugljikov-dioksid. Pluća odraslog čovjeka mogu primiti negdje oko 3 litre zraka jednim udahom, a broj udisaja kod odrasle osobe je 18-20 puta u minuti dok je kod djece nešto viši. Zijevanje je znak da naše tijelo ne dobiva dovoljno kisika. Čovjek može zadržati svoj dah negdje oko minute dok je svjetski rekord 21 minutu i 29 sekundi. Oko pola litre vode dnevno izgubimo dok dišemo. U sljedećem videu možeš pogledati što se događa s pojedinim organima dok dišemo.

DIŠNI SUSTAV

02.06.2012 07:24

DIŠNI SUSTAV izgrađuju organi (video) koji imaju ulogu izmjene plinova između organizma i okoline. Dišni sustav kod čovjeka izgrađuju sljedeći organi: nos (čisti, vlaži i zagrijava zrak), ždrijelo, grkljan, dušnik, dušnice i pluća. Na grkljanu se nalaze glasnice koje titraju i proizvode zrak. Svake minute čovjek udahne oko 6 litara zraka.

DNK (DNA, DEOKSIRIBONUKLEINSKA KISELINA)

16.01.2013 10:14

DNK (DNA, DEOKSIRIBONUKLEINSKA KISELINA), zajedno s bjelančevinama izgrađuje kromosome. Molekula DNK je makromolekula građena od dva dugačka lanca svijena jedan oko drugoga u obliku spirale. To je jedina organska molekula koja se može dijeliti te tako stvoriti svoju kopiju. DNK izgrađuje gene te je ujedno i nositelj nasljeđivanja, a odgovorna je i za sintezu proteina. Jako puno važnih funkcija za samo jednu molekulu! DNK je široka samo 2 nanometra (nanometar je milijarditi dio jednog metra!), ali je zato prilično dugačka - mnogo je dulja od same jezgre u kojoj se nalazi. Zato se mora nekako u nju „spakirati“. To se postiže pomoću kromosoma koji su kraći, prijenosni oblik ove molekule. DNK se u eukariotskoj stanici (link na pojam eukariotska stanica) nalazi u jezgri, u mitohondrijima i, kod biljaka, u plastidima. Kod jednostavnije građenih prokariotskih organizama (link na pojam prokariotska stanica) DNK nije posebno odvojena od citoplazme. Jesi li ikad čula/čuo za pojmove A,T,C i G? Ako nisi, pogledaj o čemu se radi u ovom edukativnom videu koji govori o genima i što oni zapravo jesu.

ENERGIJA

02.06.2012 07:35

ENERGIJA je sposobnost tijela ili sustava da obavi neki rad. Energija se javlja u trima oblicima: kao kinetička energija (energija gibanja), potencijalna energija (energija koja je posljedica međudjelovanja i ovisi o položaju tijela prema drugim tijelima) te energija mirovanja, koju posjeduje svako tijelo koje ima masu. Te tri vrste energije u stvarnosti susrećemo u različitim oblicima, kao mehaničku, gravitacijsku, elastičnu, toplinsku, unutarnju, električnu, magnetsku, kemijsku, svjetlosnu, nuklearnu ili neku drugu. Energija ne može nestati niti može nastati ni iz čega, može samo prijeći iz jednog oblika u drugi.

U svakodnevnom se životu mnogo govori o energiji. Energiju upoznajemo u fizici – kinetičku energija gibanja, potencijalnu energiju ovisnu o položaju tijela itd. Energiju povezujemo i s tehničkim primjenama, elektranama, uređajima i strojevima – pridjev koji uz to vežemo je energetski. Treći način kako rabimo pojam energije je povezan s ljudskim osobinama i karakteristikama, nečijim nemirnim karakterom, snažnom voljom i upornošću: za takvu osobu kažemo da je energična. Ako u tebi čuči mali fizičar, više o energjiji, masi i težini možeš pročitati ovdje.

EPILEPSIJA

02.06.2012 08:04

EPILEPSIJA je teška bolest živčanog sustava odnosno mozga, uzroci su različiti, a mogli su se dogoditi pri rođenju ili kasnije u životu. Prepoznatljiva je po napadajima grčenja, pjeni na ustima, gubitku svijesti, ali srećom ti napadaji kratko traju.

EVOLUCIJA

02.06.2012 08:05

EVOLUCIJA je znanost koja se bavi proučavanjem razvoja živih bića. Prirodoslovac Charles Darwin je postavio teoriju o evoluciji proučavajući životinje na otočju Galapagos te je svoja opažanja objavio u knjizi ''Podrijetlo vrsta''. Više o životu Charlesa Darwina pročitaj ovdje. Evolucija svoju teoriju potkrepljuje fosilnim ostatcima, anatomskim dokazima i biokemijskim dokazima, a što to točno znači otkrij ovdje.

FOSIL

20.01.2013 16:37

FOSIL – bilo kakav dokaz nekoć živućeg organizma odnosno ostaci ili tragovi biljaka, životinja ili nekih drugih organizama koji su živjeli u davnoj prošlosti. Fosili mogu biti cijeli organizmi, dijelovi tijela poput, ljuštura, kosti ili zubi, list ili stabljika pa čak i životinjski tragovi, a pomažu nam da naučimo više o organizmima koji su izmurli. O tome kako nastuju pročitaj detaljnije ovdje, ili pogledaj video.

FOSILNA GORIVA

02.06.2012 11:58

FOSILNA GORIVA – njima pripadaju nafta, plin i ugljen. U njima je pohranjena kemijska energija koju su biljke prije mnogo godina pomoću energije sunčeve svjetlosti procesom fotosinteze ugradile u svoje organizme. Izgaranjem tih goriva možemo reći da zapravo oslobađamo energiju koja je sunčevim zrakama dospjela na Zemlju u pradavna vremena. Za fosilna goriva kažemo da su neobnovljivi izvori energije, no postoje i obnovljivi izvori energije.

FOTOSINTEZA

20.10.2012 10:34

FOTOSINTEZA - fiziološki proces koji se odvija u kloroplastima biljnih stanica u kojima biljka iz anorganskih spojeva (ugljikovog dioksida i vode) izgrađuje organske spojeve (šećere) koristeći energiju sunčeve svjetlosti. Fotosintezu možemo predočiti jednadžbom:

6CO₂ + 12H₂O →^{energija sunčeve svjetlosti}→ C₆H₁₂O₆ + 6O₂+ 6H₂O

Organski spojevi nastali procesom fotosinteze u osnovi pohranjuju energiju te tako služe kao izvor energije za biljke, ali i za životinje. Prema tome, mogli bi reći da je fotosinteza najvažniji proces za održavanje života na Zemlji, jer ishrana gotovo svih organizama (izuzetak su kemoautotrofi) ovisi o produktima nastalim procesom fotosinteze. Uz sve navedeno, kao što se može vidjeti iz gore navedene jednadžbe, tijekom fotosinteze oslobađa se kisik, neophodan za disanje. Kisik, nužan element za većinu živih bića na Zemlji, tako je samo sretna nuspojava koja je omogućila život na Zemlji kakav danas poznajemo.

Koji su to organizmi bili odgovorni za stvaranje prvog kisika na Zemlji i jesu li to uopće bile biljke, pročitaj u članku „Modrozelene bakterije – dobrodošao kisik!“, a zabavni pjesmuljak na temu većini nas ne toliko zabavne fotosinteze pogledaj i poslušaj ovdje.