Energija vjetra (2. dio)
Autor Andreja Luci─ç 02.6.2012. ( 2486 pro─Źitano ) ─îlanci istog autora

Vjetroturbine  (foto:Solarrochester.com)Energija vjetra je, kao zamjena za energiju iz fosilnih goriva (nafta, plin, ugljen …), izdašna, obnovljiva, široko dostupna, ─Źista, ne stvara stakleni─Źke plinove i iziskuje jako malo kopnene površine. Svi u─Źinci na okoliš koji proizlaze iz vjetroelektrana su znatno manji od u─Źinaka bilo kojeg drugog izvora. U 2010. godini udio energije proizvedene vjetroelektranama u ukupnoj svjetskoj energiji iznosio je samo 2.5 %, ali je u znatnom porastu i raste oko 25 % svake godine.



Prije no što po─Źneš istra┼żivati ovu temu, pro─Źitaj i prvi dio ─Źlanka "Energija vjetra"!

Prosje─Źna cijena po jedinici elektri─Źne energije koja se proizvede vjetroelektranama sli─Źna je cijeni izgradnje elektrana na ugljen ili plin. Energija koja se mo┼że dobiti iz vjetra je, prema izra─Źunima znanstvenika, znatno ve─ça od ukupne koli─Źine energije koja se trenutno dobiva iz svih drugih izvora.

Povijest iskorištavnja vjetra

Prvu jednostavnu vjetroturbinu za proizvodnju elektri─Źne energije je 1887. izradio James Blyth, sveu─Źilišni profesor iz Škotske, kako bi osvijetlio svoju ku─çu te ju je patentirao 1891. godine. Istih godina svoja istra┼żivanja s vjetroturbinama provodili su i ameri─Źki istra┼żiva─Ź Charles F. Brush i danski izumitelj Pour la Cour koji je 1904 osnovao i „Društvo vjetroelektri─Źara“. Razvoj vjetroturbina nastavio se 20-ih i 30-ih godina prošlog stolje─ça, a prva moderna vjetroturbina je instalirana 1931. godine na Jalti (otok unutar nekadašnjeg Saveza sovjetskih socijalisti─Źkih republika). Vjetroturbine s tri kraka, sli─Źne današnjima, nastale su u Danskoj 1956. godine (konstruirao ih je la Courov u─Źenik), a tehnologija je dalje razvijana u Sjedinjenim ameri─Źkim dr┼żavama 70-tih godina prošlog stolje─ça.

U današnje vrijeme grade se tzv. vjetroparkovi (engl. „wind farm“) u kojima se na istom mjestu nalazi ve─çi broj vjetroturbina, ponekad ─Źak i nekoliko stotina, a zemljište na kojima se nalaze se mo┼że koristiti kao poljoprivredno zemljište. Vjetroparkovi se grade i u priobalju, ali su tada znatno skuplji od onih na kontinentu.

Vjetropark u Danskoj (foto: Wikimedia Commons)Vjetropark u Danskoj (foto: Wikimedia Commons)

Vjetroparkovi u Danskoj

Vjetroturbine su u vjetroparkovima iste gra─Ĺe, naj─Źeš─çe se koriste horizontalne vjetroturbine s tri kraka smještene visoko na nosa─Źu, me─Ĺusobno su povezane u slo┼żenu mre┼żu i spojene na transformator preko kojeg proizvedenu energiju šalju u opskrbni elektri─Źni sustav. Kako vjetroturbina izgleda iznutra mo┼żeš pogledati ovdje. Nije za one koji se boje visine, zar ne?

Poznati vjetroparkovi

Neki od najve─çih vjetroparkova nalaze se u SAD-u, npr. Roscoe Wind Farm i Horse Hollow Wind Energy Center, a najve─çe vjetroparkove u priobalju izgradile su Velika Britanija (Thanet Wind Farm, o svim prednostima i nedostacima ovog pogona mo┼żeš ─Źitati na slu┼żbenim stranicama britanskih novina The Guardian i The Telegraph) i Danska (Horns Rev II).

Energija koja je potrebna da se izradi vjetroelektrana jednaka je energiji koju ta elektrana proizvede u nekoliko mjeseci. Vjetroelektrane se, radi bolje u─Źinkovitosti, grade u vjetrovitim podru─Źjima pa su naj─Źeš─çe smještene na vrhovima grebena i bre┼żuljaka i stoga jako uo─Źljive. Zbog toga se ponekad javljaju prigovori da nagr─Ĺuju okoliš, ali javljaju se i suprotna mišljenja koja ka┼żu da je pogled na vjetroelektrane ugodan i optimisti─Źan te da simbolizira energetsku neovisnost i blagostanje regije. Pogledaj fotografiju vjetroelektrana u Hrvatskoj pa razmisli kojem bi se gledištu ti priklonila/o. Ljudi koji ┼żive u blizini elektrana obi─Źno se ┼żale i na neugodne zvukove koje proizvodi okretanje vjetroturbina. Kako to uistinu zvu─Źi pogledaj na ovoj snimci vjetroturbine.

Negativna strana vjetroturbina (foto: Colectivo Ornitológico Cigüeña Negra (COCN))

Zbog vjetroturbina diljem svijeta pogibaju milijuni ptica i šišmiša svake godine (fotografija ustupljena ljubaznoš─çu Tea Todorova / COCN)

Najve─ça ekološka šteta koju uzrokuju vjetroturbine je pove─çana smrtnost ptica i šišmiša koja se bilje┼żi u podru─Źjima s vjetroelektranama. To se donekle mo┼że izbje─çi pa┼żljivim planiranjem i smještajem vjetroelektrana u podru─Źja s manjim brojem populacija ptica ili izvan njihovih migracijskih putova. No, unato─Ź tome, mo┼że do─çi do smrtnosti ptica uslijed okretanja turbina, ali ona naj─Źeš─çe nije viša od smrtnosti uzrokovane bilo kojim drugim umjetnim objektima u prirodi (dalekovodima, zgradama…).

Puno više o energiji vjetra, kao i o ostalim obnovljivim izvorima energije pro─Źitaj ovdje i ovdje.

Ocjena: 0.00 (0 glasova) - Ocijeni vijest -

Stranica pripremna za print Po┼íalji ─Źlanak prijatelju Napravi pdf od ─Źlanka Prethodni ─Źlanak Sljede─çi ─Źlanak
Komentari su vlasni┼ítvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadr┼żaj u komentarima.
´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐

Tra┼żilica