Energija vjetra je, kao zamjena za energiju iz fosilnih goriva (nafta, plin, ugljen …), izdašna, obnovljiva, široko dostupna, čista, ne stvara stakleničke plinove i iziskuje jako malo kopnene površine. Svi učinci na okoliš koji proizlaze iz vjetroelektrana su znatno manji od učinaka bilo kojeg drugog izvora. U 2010. godini udio energije proizvedene vjetroelektranama u ukupnoj svjetskoj energiji iznosio je samo 2.5 %, ali je u znatnom porastu i raste oko 25 % svake godine.

Prosječna cijena po jedinici električne energije koja se proizvede vjetroelektranama slična je cijeni izgradnje elektrana na ugljen ili plin. Energija koja se može dobiti iz vjetra je, prema izračunima znanstvenika, znatno veća od ukupne količine energije koja se trenutno dobiva iz svih drugih izvora.

Prvu jednostavnu vjetroturbinu za proizvodnju električne energije je 1887. izradio James Blyth, sveučilišni profesor iz Škotske, kako bi osvijetlio svoju kuću te ju je patentirao 1891. godine. Istih godina svoja istraživanja s vjetroturbinama provodili su i američki istraživač Charles F. Brush i danski izumitelj Pour la Cour koji je 1904 osnovao i „Društvo vjetroelektričara“. Razvoj vjetroturbina nastavio se 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća, a prva moderna vjetroturbina je instalirana 1931. godine na Jalti (otok unutar nekadašnjeg Saveza sovjetskih socijalističkih republika). Vjetroturbine s tri kraka, slične današnjima, nastale su u Danskoj 1956. godine (konstruirao ih je la Courov učenik), a tehnologija je dalje razvijana u Sjedinjenim američkim državama 70-tih godina prošlog stoljeća.

U današnje vrijeme grade se tzv. vjetroparkovi (engl. „wind farm“) u kojima se na istom mjestu nalazi veći broj vjetroturbina, ponekad čak i nekoliko stotina, a zemljište na kojima se nalaze se može koristiti kao poljoprivredno zemljište. Vjetroparkovi se grade i u priobalju, ali su tada znatno skuplji od onih na kontinentu.

Vjetroparkovi u Danskoj

Vjetroturbine su u vjetroparkovima iste građe, najčešće se koriste horizontalne vjetroturbine s tri kraka smještene visoko na nosaču, međusobno su povezane u složenu mrežu i spojene na transformator preko kojeg proizvedenu energiju šalju u opskrbni električni sustav. Kako vjetroturbina izgleda iznutra možeš pogledati ovdje. Nije za one koji se boje visine, zar ne?

Neki od najvećih vjetroparkova nalaze se u SAD-u, npr. Roscoe Wind Farm i Horse Hollow Wind Energy Center, a najveće vjetroparkove u priobalju izgradile su Velika Britanija (Thanet Wind Farm, o svim prednostima i nedostacima ovog pogona možeš čitati na službenim stranicama britanskih novina The Guardian i The Telegraph) i Danska (Horns Rev II).

Energija koja je potrebna da se izradi vjetroelektrana jednaka je energiji koju ta elektrana proizvede u nekoliko mjeseci. Vjetroelektrane se, radi bolje učinkovitosti, grade u vjetrovitim područjima pa su najčešće smještene na vrhovima grebena i brežuljaka i stoga jako uočljive. Zbog toga se ponekad javljaju prigovori da nagrđuju okoliš, ali javljaju se i suprotna mišljenja koja kažu da je pogled na vjetroelektrane ugodan i optimističan te da simbolizira energetsku neovisnost i blagostanje regije. Pogledaj fotografiju vjetroelektrana u Hrvatskoj pa razmisli kojem bi se gledištu ti priklonila/o. Ljudi koji žive u blizini elektrana obično se žale i na neugodne zvukove koje proizvodi okretanje vjetroturbina. Kako to uistinu zvuči pogledaj na ovoj snimci vjetroturbine.

Zbog vjetroturbina diljem svijeta pogibaju milijuni ptica i šišmiša svake godine (fotografija ustupljena ljubaznošću Tea Todorova / COCN)

Najveća ekološka šteta koju uzrokuju vjetroturbine je povećana smrtnost ptica i šišmiša koja se bilježi u područjima s vjetroelektranama. To se donekle može izbjeći pažljivim planiranjem i smještajem vjetroelektrana u područja s manjim brojem populacija ptica ili izvan njihovih migracijskih putova. No, unatoč tome, može doći do smrtnosti ptica uslijed okretanja turbina, ali ona najčešće nije viša od smrtnosti uzrokovane bilo kojim drugim umjetnim objektima u prirodi (dalekovodima, zgradama…).

Puno više o energiji vjetra, kao i o ostalim obnovljivim izvorima energije pročitaj ovdje i ovdje.