Riječ permakultura složenica je izraza „permanentna agrikultura“, koji predstavlja način obrađivanja zemlje u skladu s prirodom uz što manje zagađivanja. Koncept je osmišljen prije 50 godina kao odgovor na sve intenzivniju poljoprivredu u kojoj se nemilice koriste kemijska sredstva, uništava bioraznolikost staništa, zagađuje voda i iscrpljuje tlo, a sve pod izlikom što bogatijih prinosa i proizvodnje većih količina hrane.

Australci Bill Mollison i David Holmgren vjerovali su da se prijateljskim pristupom prema prirodi može iz prirode dobiti sve što je potrebno, bez da je se nepovratno uništava. Kad se ideja održivosti proširila i na druge aspekte života, kao npr. stanovanje i međuljudski odnosi, takav cjeloviti pristup preimenovao se u „permanentnu kulturu“ ili „permakulturu“.

Zasad je uspješno zaživio u manjim osviještenim zajednicama koje nazivamo „eko sela“, ali osnovne principe i sami možemo uklopiti u svoj svakodnevni život – dom u kojem boravimo, vrt u kojem sadimo i društvo u kojem se svakodnevno krećemo.

- korištenje energije vjetra i sunca

- kompostiranje organskog otpada

- sakupljanje kišnice, biološko pročišćavanje i recikliranje vode (voda iz umivaonika može se npr. koristiti za zalijevanje biljaka)

- čuvanje energije (dobra izolacija prilikom gradnje kuće)

- korištenje prirodnih materijala (kuće od drva, slame, blata)

- korištenje biorazgradivih sredstava u kućanstvu

Kućica kojoj na krovu raste trava nije zapuštena straćara, kako se na prvi pogled može činiti, nego dom izgrađen prema principima permakulture. Živi krov na kojeg se nasipa zemlja i sade biljke ne samo da nudi izvrsnu izolaciju od topline ljeti i hladnoće zimi, nego može proizvoditi i povrće za vaš stol!

Zeleni krov, solarni sustav i vjetrenjača na kući u sklopu Recikliranog imanja Vukomerić (Fotografija je ustupljena ljubaznošću dr. sc. Dražena Šimleše)

- organska poljoprivreda (ne koriste se kemijska sredstva za suzbijanje nametnika već se koriste prirodni načini – npr. biljka buhač je poznati insekticid, a u kontroliranju kukaca mogu nam pomoći i bubamare ili ptice)

- korištenje prirodnog komposta umjesto umjetnih gnojiva (organski otpad postaje korisno gnojivo)

- poticanje biološke raznolikosti umjesto sadnje velikih površina pod jednom kulturom, tzv. monokultura

- uređivanje vrta po principu šumskog vrta (na istom prostoru rastu npr. visoke voćke, grmovi bobičastog voća, nisko ljekovito i začinsko bilje i korjenaste kulture)

Na fotografiji lijevo vidimo djecu u školskom vrtu koja uče principe permakulture, a fotografija desno prikazuje dvije djevojčice koje su ubrale plod svoga rada - jedan ukusan batat (slatki krumpir)

Kopriva koju smatramo dosadnim korovom ima bar deset ljekovitih svojstava!

- kupovanje proizvoda od lokalnih proizvođača

- trgovina razmjene dobara i vještina bez upotrebe novca

- pravedna trgovina (tzv. „fairtrade“ oznake na proizvodima znak su da prilikom izrade proizvoda nije bilo nepravednog iskorištavanja radne snage)

- donošenje odluka dogovorom

- solidarnost i pomaganje

Shema održivog sustava (preuzeta sa stranica udruge Kneja; za veću fotografiju kliknite ovdje)

Najrazvijeniji primjer permakulture u Hrvatskoj je reciklirano imanje u Vukomeriću pokraj Zagreba gdje se često održavaju i edukacijske radionice o permakulturi.

I na kraju, važno je imati na umu da permakultura nije izmišljeni način života kojim žive nekakvi čudni ljudi – ona se temelji na tradicijskim znanjima koja su se primjenjivala tisućljećima, a koja su, uz pomoć novih znanja i tehnologija, prilagođena zahtjevima današnjeg vremena.  

Više o permakulturi možeš pronaći ovdje.