Kad odrastem, bit ću zaštitar!
Autor Ana Katalinić 03.6.2012. ( 2367 pročitano ) Članci istog autora

dr. sc. Magda Sindičić i ris Dinko tijekom terenskog istraživanja u sklopu projekta DinaRisMožda si učeći o prirodnim bogatstvima naše lijepe zemlje negdje usput pomislila/o: „Kad odrastem, bit ću zaštitar prirode!“, a onda si zbunjeno napustila/o tu pomisao ne znajući što bi to zapravo značilo. Ovaj članak trebao bi ti pomoći i pobliže oslikati zanimanje zaštitara prirode u Hrvatskoj.



Za zanimanje budućeg zaštitara prirode najbolje je upisati neki od prirodoslovnih studija, kao što su biologija, ekologija, znanost o okolišu, geografija, geologija, agronomija ili šumarstvo. Tamo ćeš steći vrijedna znanja o osnovnim principima funkcioniranja prirode oko nas te složenim odnosima između organizama i njihovog okoliša.

Nakon školovanja štititi prirodu možeš na višim razinama, radeći u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode ili sličnim regionalnim upravljačkim tijelima u kojima se donose sve važnije odluke o zaštiti prirode. Ipak, na takvim je radnim mjestima teško za očekivati svakodnevni kontakt s prirodom.

Terenski rad na zaštiti prirode u Panami (foto: Kennedy Warne)Znanstvenici vrše istraživanja travnjaka na Aljasci (foto: Vladimir Romanovsky)

Fotografija lijevo prikazuje znanstvenicu koja proučava biljke u šumi mangrova u Panami, a na fotografiji desno možeš vidjeti znanstvenike koji istražuju travnjake na Aljasci (fotografije ustupljene ljubaznošću centra National Snow and Ice Data Center, University of Colorado, Boulder)

Državni zavod za zaštitu prirode ustanova je koja najbolje spaja stručni i terenski rad na konkretnim područjima sa sferom odlučivanja i upravljanja prirodom, a pitanjima okoliša u Hrvatskoj bavi se Agencija za zaštitu okoliša. Važnom dijelu zaštite prirode u Hrvatskoj doprinose i znanstvenici zaposleni na različitim fakultetima, institutima i muzejima, koji pak kombiniraju istraživački rad u laboratoriju ili za računalom, sa terenskim radom u prirodi.

Prof. dr. sc. Jasenka Sremac istražuje geologiju otoka RabaRad na kanadskom istraživačkom brodu, spuštanje instrumenata u more

Na fotografiji lijevo vidimo hrvatsku znanstvenicu prof. dr. sc. Jasenku Sremac koja istražuje geologiju otoka Raba, a fotografiju desno snimila je hrvatska znanstvenica Jadranka Šepić za vrijeme istraživanja oceana u Kanadi. Fotografija prikazuje rad na istraživačkom brodu, tj. spuštanje instrumenta u more (fotografije ustupljene ljubaznošću Jasenke Sremac i Jadranke Šepić)


Ukoliko ti je od sudjelovanja u odlučivanju važnije biti u direktnom kontaktu s prirodom te činiti male promjene na licu mjesta, za tebe je rad u ustanovama koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode. Na županijskoj razini to su ustanove koje upravljaju većim brojem područja s nižom razinom zaštite. Na državnoj razini to su ustanove koje upravljaju parkovima prirode i nacionalnim parkovima. U stručnim službama ovih ustanova biolozi, geolozi, geografi, šumari, agronomi i ljudi drugih struka zajednički rade na zaštiti i aktivnom održavanju prirodnih vrijednosti.

Zamislimo na tren da si se kao zaštitar prirode zaposlila/o u nekom nacionalnom parku. Dio tvog posla je i očuvanje biološki vrlo vrijedne livade koja je sada na svojoj skrbi. Tvoj će posao uključivati zaštitu tog staništa od gaženja, iskapanja bagerom i svakog drugog narušavanja, no jednako tako ćeš se morati pobrinuti da se na tvojoj livadi napasaju biljojedi kako ona ne bi zarasla! Velik dio tvog posla tako uključuje i praćenje stanja u ekosustavu, s puno hodanja po terenu, po kiši i suncu. Također, surađivat ćeš s brojnim drugim stručnjacima za pojedina područja. Ako u zaštiti područja na kojemu radiš želiš i podršku posjetitelja i lokalnih ljudi, morat ćeš se potruditi da i njima približiš i objasniš zašto je tvoja livada tako lijepa i važna očuvanja.

Draško Holcer na festivalu BIOVIS-I-JAMagda Sindičić i medvjed u Gorskom kotaru

Hrvatski znanstvenik iz udruge Plavi svijet Draško Holcer poučava djecu o važnosti zaštite dupina na festivalu BIOVIS-I-JA (lijevo), i hrvatska znanstvenica Magda Sindičić (desno), koja je još kao studentica učila o važnosti očuvanja medvjeda u Gorskom Kotaru. Na naslovnoj fotografiji članka možeš je vidjeti kako drži risa Dinka (fotografije ustupljene ljubaznošću Draška Holcera i Magde Sindičić)


U nacionalnim parkovima i parkovima prirode ima posla i za edukatore i turističke djelatnike, te ljude u nadzornim službama koji su na terenu često prvi na liniji obrane kada treba spriječiti uništavanje prirode ili neku drugu nedozvoljenu aktivnost.

Štititi prirodu možeš i radeći ili volontirajući u kakvoj nevladinoj udruzi za zaštitu prirode i okoliša. U Hrvatskoj su poznatije: Zelena akcija, Zeleni Osijek, Zelena Istra, Sunce, Plavi Svijet, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Udruga BIUS, Eko Kvarner, Eko udruga Franjo Koščec, WWF, Eko Zadar i mnoge druge (popis nekih od njih možeš pogledati ovdje, a popis SVIH registriranih udruga u Hrvatskoj, pa tako i onih koje se bave zaštitom okoliša, možeš pronaći na internetskim stranicama Središnjeg državnog ureda za upravu na na ovoj adresi).

Zelena akcija u akciji!! (foto: Marina Kelava)Aktivistice Zelene akcije protiv izgradnje termoelektrana na ugljen (foto: Marina Kelava)

Aktivisti Zelene akcije u akciji! Lijevo ih vidimo kako ukazuju na problem klimatskih promjena, a desno iskazuju svoje negodovanje u vezi izgradnje termoelektrana na ugljen (fotografije ustupljene ljubaznošću Marine Kelava)


U udrugama za zaštitu prirode i okoliša se ljudi, osim praktične strane zaštite prirode i okoliša,  bave i analizom politike zaštite okoliša te educiranjem javnosti o gorućim pitanjima (što ponekad može biti u obliku prilično zabavnih akcija). Osim toga, treba znati da su okolišne udruge često ključan faktor u spašavanju prirodnih vrijednosti na koje su državne službe zaboravile skrenuti pažnju. 

Znaš li?
Hrvatska je 2007. proglasila Nacionalnu ekološku mrežu u koju spadaju svi naši parkovi prirode i nacionalni parkovi te druga vrijedna područja, a po ulasku u Europsku uniju ova će mreža postati dio europske ekološke mreže NATURA2000, pa će tako uživati i međunarodnu zaštitu!

Ocjena: 10.00 (1 glas) - Ocijeni vijest -

Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka Prethodni članak Sljedeći članak
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica