Veliki gradovi, industrija, poljoprivreda, samo su neki od uzroka onečišćenja tla. Najveći zagađivač je poljoprivreda uz koju se veže upotreba pesticida i gnojiva. Pesticidi su tvari koje služe za suzbijanje ili uništavanje raznih vrsta nametnika: kukaca, korova, ptica, glodavaca itd. (razmisli - jesu li to doista samo nametnici?)

Pesticidi se dijele u nekoliko skupina, ovisno o vrstama organizama na koje djeluju. Tako postoje insekticidi za suzbijanje kukaca, rodenticidi za suzbijanje glodavaca, herbicidi za suzbijanje korova, fungicidi za suzbijanje gljivica itd.

Prvi korišteni pesticid bio sumpor, a razvojem znanosti počela je upotreba niza drugih sredstava (najpoznatiji insekticid sa štetnim djelovanjem je DDT ( diklor-difenil-trikloretan)). DDT je insekticid koji se naveliko koristio od Drugog svjetskog rata, a tek kasnije su otkrivene njegove štetne posljedice, kao što su toksičnost, smanjenje plodnosti, smanjivanje otpornosti ljuski jajeta raznih vrsta ptica itd. (više o DDT-u možete pročitati ovdje).

Pesticidi mogu biti organoklorirani, organofosforni, triazini, derivati fenoksi-ugljične kiseline itd. Kada te supstance dođu u tlo uzrokuju onečišćenje na način da promijene fizikalne, kemijske i biološke uvjete tla, a kišom koja ispire tlo dospijevaju u podzemne i površinske vodene tokove, onečišćuju rijeke, jezera i mora, skupa s njihovim biljnim i životinjskim svijetom. Ovi otrovni spojevi djeluju na smanjenje otpornosti organizama na bolesti, djeluju nepovoljno na reprodukcijske sustave te mogu uzokovati nepovoljne genetske modifikacije (rak). Pesticidi mogu biti opasni za radnike koji ih proizvode, ratare koji ih primjenjuju, ali i osobe koje putem hrane dođu s njima u doticaj. Gnojiva koja ratari koriste uklanjaju mikroorganizme odgovorne za stvaranje humusa i koji pomažu truljenju organskih tvari, (humus - vrlo plodna vrsta tla koja nastaje uslijed djelovanja organizama u tlu), a ispiranje gnojiva s obradivih površina uzrokuje već spomenuto onečišćenje vodenih tokova.

Iz zraka za tlo postoji prijetnja u vidu kiselih kiša. Kisele kiše, koje nastaju zbog odašiljanja sumporovih i dušikovih oksida iz industrija i automobila u zrak, potiču ubrzano otapanje hranjivih tvari u tlu, ubrzano otapanje minerala (npr. kalcija koji je neophodan za normalan razvoj stanica biljaka) te porast koncentracija bakra, aluminija, kadmija i žive (i male koncentracije ovih elemenata uzrokuju velika onečišćenja).

Teški strojevi koji se koriste pri obradi poljoprivrednih površina zbijaju tlo. Uslijed zbijanja dolazi do neželjenih promjena u tlu i stvaranja nepovoljnih uvjeta za rast i razvoj biljaka, što dovodi do smanjenja uroda, ali i drugih negativnih posljedica kao što su smanjenje plodnosti tla, povećana erozija (erozija  je prirodni proces koji nastaje pomicanjem krutih tvari, zemlje, blata, kamena, pod utjecajem vjetra, vode) i povećana potreba za mineralnim gnojivima.

Zbog porasta svijesti o negativnim učincima pesticida, gnojiva, teških strojeva i ostalog, sve veći broj ljudi diljem svijeta okreće se ekološkom uzgoju hrane, čime se smanjuje upotreba štetnih tvari i posljedice njihova korištenja na živi svijet.

Zato, ako sami ili s roditeljima imate priliku uzgajati svoju hranu, umjesto insekticida, uzmite staklenku i ručno sakupite krumpirove zlatice!