<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0">
  <channel>
    <title>Bioteka</title>
    <link>http://www.bioteka.hr/</link>
    <description>Nek&#039; ti edukacija bude zanimacija</description>
    <lastBuildDate>Sun, 26 Jul 2026 21:18:52 +0100</lastBuildDate>
    <docs>http://backend.userland.com/rss/</docs>
    <generator>XOOPS</generator>
    <category>Onečišćenje</category>
    <managingEditor>podrska at biologija dot com dot hr</managingEditor>
    <webMaster>podrska at biologija dot com dot hr</webMaster>
    <language>en</language>
        <image>
      <title>Bioteka</title>
      <url>http://www.bioteka.hr/images/logo.gif</url>
      <link>http://www.bioteka.hr/</link>
      <width>144</width>
      <height>80</height>
    </image>
            <item>
      <title>Kakve veze imaju otpadne vode i potresi?</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/okolis/article.php?storyid=52</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Rasjed San Andreas u Americi (foto: Flickr)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://www.bioteka.hr/uploads/img53bfdcb6c72d4.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 5px;&quot; title=&quot;Rasjed San Andreas u Americi (foto: Flickr)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Sudeći prema istraživanju u američkoj saveznoj državi Oklahomi imaju uzročno-posljedičnu vezu. Primijećen je ogroman porast broja potresa u Oklahomi u zadnjih pet godina. Toliki porast da potresi u toj državi čine gotovo polovicu svih potresa na području srednjeg i istočnog SAD-a. Osim toga, mnogi od njih su se dogodili tamo gdje su velike količine otpadnih voda.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Fri, 11 Jul 2014 12:50:00 +0100</pubDate>
      <guid>2f33-4111-3bbe-8a4f-b47f-7030-1e06-32a4</guid>
	  <category>Onečišćenje</category>
    </item>
        <item>
      <title>Pročišćavanje vode pomoću drva</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/okolis/article.php?storyid=48</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Kap vode (foto: Flickr)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://www.bioteka.hr/uploads/img53904574a3746.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 5px;&quot; title=&quot;Kap vode (foto: Flickr)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Poku&amp;scaron;ajte se sjetiti za &amp;scaron;to sve čovjeku koristi drveće. Sigurno znate barem tri-četiri vrijedne uloge koje ono igra u na&amp;scaron;im životima. Osigurava nam hranu, ogrjev, građu, kisik. No, ima jo&amp;scaron; jedna važna uloga koja je tek nedavno proučena, a to je proči&amp;scaron;ćavanje vode.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Thu, 05 Jun 2014 10:28:51 +0100</pubDate>
      <guid>a626-df4c-5e50-d3b8-2123-1454-85e8-36aa</guid>
	  <category>Onečišćenje</category>
    </item>
        <item>
      <title>Smeće s vrha svijeta</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/okolis/article.php?storyid=44</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Mount Everest (Foto: Flickr)&quot; height=&quot;145&quot; src=&quot;http://www.bioteka.hr/uploads/img53230c0947638.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Mount Everest (Foto: Flickr)&quot; width=&quot;220&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Poku&amp;scaron;ajte zamisliti kako stojite na Mt. Everestu, najvi&amp;scaron;em vrhu svijeta. Snijegom prekrivene planine, daleko od gužve, buke i modernog svijeta. Prizor s vrha je sigurno među najljep&amp;scaron;ima koje čovjek može ugledati. Gledate oko sebe s visine od 8 848 m i vidite&amp;hellip; gomilu smeća.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Fri, 14 Mar 2014 14:10:00 +0100</pubDate>
      <guid>522f-dbbe-c444-13df-d531-92fe-db97-b973</guid>
	  <category>Onečišćenje</category>
    </item>
        <item>
      <title>Kineski super smog</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/okolis/article.php?storyid=33</link>
      <description>&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;Normal&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Smog 1 (Foto: Rober S. Donovan, Flickr)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://www.bioteka.hr/uploads/img527283bfec18f.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Smog 1 (Foto: Rober S. Donovan, Flickr)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot; class=&quot;Normal&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://www.bioteka.hr/modules/okolis/article.php?storyid=32&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Pro&amp;scaron;li tjedan&lt;/a&gt; smo spomenuli oblake iz kojih ne pada ki&amp;scaron;a, a sada zamislite da se ti oblaci spuste do tla. U Kini ne moraju zami&amp;scaron;ljati već samo pogledaju kroz prozor. I vide gusti, gusti smog. Smog je spoj dima i magle, a uzrokuje ga oneči&amp;scaron;ćenje u industrijskim područjima.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Thu, 31 Oct 2013 16:40:00 +0100</pubDate>
      <guid>408b-41be-833e-93a5-2ca5-44d3-c732-fcf1</guid>
	  <category>Onečišćenje</category>
    </item>
        <item>
      <title>Onečišćenje zraka može spriječiti padanje kiše</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/okolis/article.php?storyid=32</link>
      <description>&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;Oblaci (Foto: FreeDigitalPhotos)&quot; height=&quot;141&quot; src=&quot;http://www.bioteka.hr/uploads/img526b91739bb30.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Oblaci (Foto: FreeDigitalPhotos)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Ono je vrijeme u godini kada promatramo nebo očekujući ki&amp;scaron;e jesenje. U Aziji očekuju monsune, ali stanovnici oneči&amp;scaron;ćenih gradova možda ne dočekaju ki&amp;scaron;e koje oni donose. Izraelski znanstvenici otkrili su kako oneči&amp;scaron;ćenje zraka može spriječiti padanje ki&amp;scaron;e.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Sat, 26 Oct 2013 10:00:00 +0100</pubDate>
      <guid>f163-303d-091d-9d1b-4dbd-09c8-3dfa-6c61</guid>
	  <category>Onečišćenje</category>
    </item>
        <item>
      <title>Što su  bioindikatori?</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/okolis/article.php?storyid=24</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Pastrva (foto: EOL)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img5045fbb6e4be3.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 5px;&quot; title=&quot;Pastrva (foto: EOL)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Možda ste na nastavi kemije spominjali indikatore, tvari koje mjenjaju boju ovisno o pH vrijednosti ispitivane otopine. Ali jeste li ikada čuli za bioindikatore? &lt;strong&gt;Bioindikatori&amp;nbsp;&lt;/strong&gt;su organizmi koji svojim prisustvom ili odsustvom na nekom području ukazuju na kvalitetu okoli&amp;scaron;a, između ostalog i na njegovo oneči&amp;scaron;ćenje. Također, kvalitetu okoli&amp;scaron;a mogu odrediti mnoga druga svojstva okoli&amp;scaron;a, poput vlage, saliniteta, temperature itd.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Tue, 04 Sep 2012 13:10:00 +0100</pubDate>
      <guid>e482-1d50-6fe6-70a0-c70e-a6ca-17e0-0f76</guid>
	  <category>Onečišćenje</category>
    </item>
        <item>
      <title>Kako su ljudi uništili čistoću voda na Zemlji </title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/okolis/article.php?storyid=16</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Zagađenje vode (foto: Freeimagesarchive.com)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fce9ccd02ff7.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Zagađenje vode (foto: Freeimagesarchive.com)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Pored organskih tvari, o kojima smo pisali u članku &lt;a href=&quot;http://bioteka.hr/modules/okolis/article.php?storyid=15&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Kamo odlazi voda iz na&amp;scaron;ih toaleta?&lt;/a&gt;, u vodotocima zavr&amp;scaron;ava i velika količina otpadnih voda iz industrije i poljoprivrede koje nisu biorazgradive, kao &amp;scaron;to su npr. metali, pesticidi&amp;nbsp; i razni drugi kemijski spojevi. S razvojem industrije i tehnologije, znanstvenici su u mogućnosti&amp;nbsp; otkrivati sve vi&amp;scaron;e i vi&amp;scaron;e različitih kemijskih tvari u vodotocima kao &amp;scaron;to su npr. razni lijekovi, kozmetički proizvodi, boje, deterdženti, ulja &amp;hellip; Možemo slobodno reći da su rijeke, jezera i potoci u dana&amp;scaron;nje vrijeme postali &amp;bdquo;kokteli&amp;ldquo; različitih kemijskih tvari.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Sat, 02 Jun 2012 20:30:00 +0100</pubDate>
      <guid>d152-40d7-f935-367a-6a18-d6a3-62dc-a896</guid>
	  <category>Onečišćenje</category>
    </item>
        <item>
      <title>Kamo odlazi voda iz naših toaleta?</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/okolis/article.php?storyid=15</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Meandri rijeke (foto: Simon Ledingham)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fce9b250c2f9.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Meandri rijeke (foto: Simon Ledingham)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Biljke i životinje ne mogu živjeti bez vode zato &amp;scaron;to ona sačinjava veći dio njihova tijela. Tako je npr. maseni udio vode u stablu 60 %, a u većine životinja, uključujući i čovjeka, čak 50-70 %. Iako velik dio na&amp;scaron;eg planeta čini voda, samo mali dio te vode čini slatka voda potrebna za opstanak biljaka, životinja i čovjeka. Čak 97,4 % ukupnog volumena vode na Zemlji čini slana voda mora i oceana koja nije pogodna za piće, navodnjavanje i industriju. Oko 2,6 % slatke vode zarobljeno je u polarnom ledu, ledenjacima ili &lt;a href=&quot;http://bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.%C4%8Clanci.27/Za%C5%A1to-%C5%BEivotinje-bje%C5%BEe-u-podzemlje-.html&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;duboko u podzemlju&lt;/a&gt;, dok je samo mali dio od 0,014 % ukupnog volumena vode na Zemlji na raspolaganju kao povr&amp;scaron;inska voda (rijeke, jezera, potoci, vlaga u tlu) ili podzemna voda.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Sat, 02 Jun 2012 19:40:00 +0100</pubDate>
      <guid>4763-3175-fa5d-21d8-6a36-1ffc-d3cc-7e35</guid>
	  <category>Onečišćenje</category>
    </item>
        <item>
      <title>Zagađenje okoliša bukom</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/okolis/article.php?storyid=7</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Slijetanje aviona (foto: Videomix.ro)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fc5313125229.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Slijetanje aviona (foto: Videomix.ro)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Prirodni zvukovi u krajoliku izrazito su važni za funkcioniranje ekosustava. Akustični okoli&amp;scaron; životinjama je važan za uspje&amp;scaron;no kori&amp;scaron;tenje stani&amp;scaron;ta. Životinjama sluh služi za komunikaciju unutar vrsta, obilježavanje teritorija i pronalaženje željenog stani&amp;scaron;ta, udvaranje i parenje, brigu i za&amp;scaron;titu mladih, pri predaciji i izbjegavanju predatora. Pri tom treba razlikovati zvukove i buku. Buka je zvuk/zvukovi koji negativno utječe/u na okoli&amp;scaron; te je kao takva nepoželjna u okoli&amp;scaron;u.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Sat, 02 Jun 2012 00:40:00 +0100</pubDate>
      <guid>a295-8cdb-8dd5-a506-cc13-8e99-5dd7-69b4</guid>
	  <category>Onečišćenje</category>
    </item>
        <item>
      <title>Zagađenje mora - frka koja nije prenapuhana</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/okolis/article.php?storyid=9</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Morska kornjača jede ostatke plastične vrećice (foto: Flickr)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fc53a0000213.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 3px;&quot; title=&quot;Morska kornjača jede ostatke plastične vrećice (foto: Flickr)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Morska prostranstva kriju u sebi mnoge tajne, mno&amp;scaron;tvo jo&amp;scaron; neotkrivenih biljnih i životinjskih vrsta, te procesa koji se u njemu odvijaju. Voda pokriva 71% Zemljine povr&amp;scaron;ine, od čega se 97% odnosi na morsku vodu, a preostalih 3% čini slatka voda. Iako za sada mnogo toga vezano za more ostaje zavijeno velom tajne, ono &amp;scaron;to zasigurno znamo je činjenica da je more ključ života na Zemlji. Bez morskih prostranstava ne bi bilo moguće održavanje života. U ovom članku ćemo se osvrnuti na zagađivala koja ugrožavaju morski sustav i procese koji se u njemu odvijaju, a to su prvenstveno nafta, plastični otpad, otpadne vode, toksični otpad te radioaktivni otpad.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Mon, 28 May 2012 01:00:00 +0100</pubDate>
      <guid>de17-71f1-916a-50e2-a5b3-afc0-9bef-3eef</guid>
	  <category>Onečišćenje</category>
    </item>
      </channel>
</rss>