Sudeći prema istraživanju u američkoj saveznoj državi Oklahomi imaju uzročno-posljedičnu vezu. Primijećen je ogroman porast broja potresa u Oklahomi u zadnjih pet godina. Toliki porast da potresi u toj državi čine gotovo polovicu svih potresa na području srednjeg i istočnog SAD-a. Osim toga, mnogi od njih su se dogodili tamo gdje su velike količine otpadnih voda. 

Ljudi jako vole izrađivati popise svega što je ''naj''. Pa tako imamo svake godine izbor za najbolju pjesmu Europe (Eurosong), zatim imamo izbor za najboljeg glumca ili glumicu (Oscar). Redovno se objavljuju popisi najboljih mjesta koja se trebaju posjetiti. No, postoji i jedan popis na kojem se nitko ne bi želio naći - popis najonečišćenijih mjesta na svijetu.

Pokušajte se sjetiti za što sve čovjeku koristi drveće. Sigurno znate barem tri-četiri vrijedne uloge koje ono igra u našim životima. Osigurava nam hranu, ogrjev, građu, kisik. No, ima još jedna važna uloga koja je tek nedavno proučena, a to je pročišćavanje vode.

Pokušajte zamisliti kako stojite na Mt. Everestu, najvišem vrhu svijeta. Snijegom prekrivene planine, daleko od gužve, buke i modernog svijeta. Prizor s vrha je sigurno među najljepšima koje čovjek može ugledati. Gledate oko sebe s visine od 8 848 m i vidite… gomilu smeća.

Prošli tjedan smo spomenuli oblake iz kojih ne pada kiša, a sada zamislite da se ti oblaci spuste do tla. U Kini ne moraju zamišljati već samo pogledaju kroz prozor. I vide gusti, gusti smog. Smog je spoj dima i magle, a uzrokuje ga onečišćenje u industrijskim područjima.

Ono je vrijeme u godini kada promatramo nebo očekujući kiše jesenje. U Aziji očekuju monsune, ali stanovnici onečišćenih gradova možda ne dočekaju kiše koje oni donose. Izraelski znanstvenici otkrili su kako onečišćenje zraka može spriječiti padanje kiše.

Možda ste na nastavi kemije spominjali indikatore, tvari koje mjenjaju boju ovisno o pH vrijednosti ispitivane otopine. Ali jeste li ikada čuli za bioindikatore? Bioindikatori su organizmi koji svojim prisustvom ili odsustvom na nekom području ukazuju na kvalitetu okoliša, između ostalog i na njegovo onečišćenje. Također, kvalitetu okoliša mogu odrediti mnoga druga svojstva okoliša, poput vlage, saliniteta, temperature itd.

Pored organskih tvari, o kojima smo pisali u članku Kamo odlazi voda iz naših toaleta?, u vodotocima završava i velika količina otpadnih voda iz industrije i poljoprivrede koje nisu biorazgradive, kao što su npr. metali, pesticidi  i razni drugi kemijski spojevi. S razvojem industrije i tehnologije, znanstvenici su u mogućnosti  otkrivati sve više i više različitih kemijskih tvari u vodotocima kao što su npr. razni lijekovi, kozmetički proizvodi, boje, deterdženti, ulja … Možemo slobodno reći da su rijeke, jezera i potoci u današnje vrijeme postali „kokteli“ različitih kemijskih tvari.

Biljke i životinje ne mogu živjeti bez vode zato što ona sačinjava veći dio njihova tijela. Tako je npr. maseni udio vode u stablu 60 %, a u većine životinja, uključujući i čovjeka, čak 50-70 %. Iako velik dio našeg planeta čini voda, samo mali dio te vode čini slatka voda potrebna za opstanak biljaka, životinja i čovjeka. Čak 97,4 % ukupnog volumena vode na Zemlji čini slana voda mora i oceana koja nije pogodna za piće, navodnjavanje i industriju. Oko 2,6 % slatke vode zarobljeno je u polarnom ledu, ledenjacima ili duboko u podzemlju, dok je samo mali dio od 0,014 % ukupnog volumena vode na Zemlji na raspolaganju kao površinska voda (rijeke, jezera, potoci, vlaga u tlu) ili podzemna voda.

Prirodni zvukovi u krajoliku izrazito su važni za funkcioniranje ekosustava. Akustični okoliš životinjama je važan za uspješno korištenje staništa. Životinjama sluh služi za komunikaciju unutar vrsta, obilježavanje teritorija i pronalaženje željenog staništa, udvaranje i parenje, brigu i zaštitu mladih, pri predaciji i izbjegavanju predatora. Pri tom treba razlikovati zvukove i buku. Buka je zvuk/zvukovi koji negativno utječe/u na okoliš te je kao takva nepoželjna u okolišu.