Australija
Autor Andreja Lucić 23.5.2012. ( 9868 pročitano ) Članci istog autora

Australska pustinja i planina Olga (foto: Australian Bureau of Statistics)Legende o Australiji kao nepoznatoj južnoj zemlji (latinski Terra Australis Incognita) potječu još iz doba Rimljana, a sam kontinent otkrio je danski pomorac Willem Janszoon početkom 1606. godine. Mnogo prije dolaska Europljana kontinent su naseljavali narodi koji potječu iz jugoistočne Azije. Ukoliko ste mislili da čarobnjakova zemlja Oz ne postoji, varate se - Australija se uobičajeno naziva Oz, a njeni stanovnici Australci se u engleskom govornom području popularno nazivaju Aussie.



Australija je najmanji kontinent i ujedno šesta po veličini država na svijetu. Poznata je po svom izuzetno raznolikom okolišu koji varira od pustinja, preko planinskih predjela do eukaliptusovih i tropskih šuma, a kontinent zbog svoje duboke starosti, dugotrajne zemljopisne odvojenosti i promjenjive klime naseljava izrazito raznolik biljni i životinjski svijet.

Čak 85% biljaka cvjetnica, 84% sisavaca, 45% ptica i 45% riba nema nigdje drugdje na svijetu, što znači da predstavljaju endeme Australije. Ukoliko ne volite gmazove, Australija nije zemlja za vas. Tamo, naime, živi čak 755 vrsta gmazova, uključujući i najotrovniju zmiju svijeta, taipan te neke od najneobičnijih gmazova svijeta, kao što su npr. plavojezičasti rovaš ili pilasti premosnik, živi fosil koji može doživjeti starost od čak 100 godina. Nažalost, naseljavanjem Europljana došlo je do izumiranja velikog broja australskih životinja, od kojih je najpoznatiji tasmanijski vuk. Smatra se da je posljednji primjerak tog nekadašnjeg najvećeg australskog grabežljivca uginuo 1936. godine u zoološkom vrtu u Hobartu.

Tobolčar Macrotis leucura (foto: Wikipedia)Tasmanijski vuk (foto: Wikimedia commons)

Izumrli sisavci Australije: tasmanijski vuk (desno) i tobolčar Macrotis leucura, sličan zecu (lijevo)


Ipak, Australija je najpoznatija po fauni tobolčara (Marsupialia) koji, kao i drugi sisavci, kote žive mlade, ali su ti mladunci nepotpuno razvijeni i hrane se preko mliječnih žlijezda u majčinom tobolcu. Najveći i najpoznatiji tobolčari su klokani, od kojih je najveći crveni klokan koji doseže do 100 kg ukupne mase tijela, a postoje i brojne manje vrste klokana, tzv. valabija, te vrlo neobične vrste tobolčara penjaša. Tobolčar nalik medvjedu, koji je ujedno i prepoznatljivi simbol australske faune, je koala, koja skoro cijeli svoj život provede drijemajući na stablima eukaliptusa čijim lišÄ‡em se isključivo hrani. Postoje i brojne druge mišolike vrste tobolčara kao što je npr. debelorepi dunart i tobolčarski miševi, mačkolike vrste (npr. istočni kvol) te mesožderne vrste tobolčara od kojih je najpoznatiji tasmanijski đavo koji je poslužio i kao predložak za poznati lik iz crtanog filma.

Penjaš (foto: EOL)Leteća lisica (foto: EOL)

Život u Australskoj krošnji: tobolčar penjaš (lijevo) i leteća lisica, najveći australski šišmiš (desno)


Australija je također domovina jedinog sisavca koji nese jaja, čudnovatog kljunaša, dlakave životinje patkasta kljuna, repa poput dabra i plivaćim kožicama na nogama , te nekoliko vrsta kopnenih kljunastih ježaka, od kojih neke vrste imaju vrlo neobičnu osobinu da u uvjetima nepovoljnih temperatura prijeđu u stanje obamrlosti (letargije). Neke od najpoznatijih australskih ptica su emu, vrlo temperamentna ptica slična noju, glasne kokabure te brojne vrste papiga od kojih su možda najpoznatije australske kraljevske papige.

Svjetovi vrste Eucalyptus erythrocorys (foto: Wikimedia Commons)Tanzanijska tropska prašuma (foto: Wikipedia)

Australski endem eukaliptus u cvatu (lijevo) i australska tropska prašuma (desno)


Slično životinjskom svijetu, biljni svijet Australije također sadrži velik broj endemičnih vrsta. Osnovno obilježje biljaka Australije je prilagodba na sušnu klimu i učestale požare. Stoga većina australskih biljaka ima tvrde i kožaste listove gusto raspoređene na stabljici, a svoje sjemenke rasprostranjuju na poticaj topline tijekom velikih požara. Među najpoznatije biljke Australije ubrajaju se različite vrste eukaliptusa, mahunarki, u koje ubrajamo i simbol Australije sličan mimozi, kaktusa, te biljke živopisnih cvjetova iz porodice Proteaceae, kao što je npr. Banksia. Naseljavanjem Europljana promijenio se i biljni sastav većine kopnenih ekosustava. Nažalost, 60-ak vrsta je od tada izumrlo, a oko 1 000 vrsta biljaka Australije danas se smatra ugroženim.

Ocjena: 1.00 (1 glas) - Ocijeni vijest -

Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica