Ju┼żna Amerika
Autor Andreja Luci─ç 23.5.2012. ( 10992 pro─Źitano ) ─îlanci istog autora

Ande (foto: Wikimedia Commons)Rije─Ź Amerika potje─Źe još iz davne 1507. godine kada su kartografi novootkriveni kontinent nazvali prema moreplovcu Amerigu Vespucciju koji je zaklju─Źio da taj kontinent nije Indija ve─ç novi kontinent do tada potpuno nepoznat Europljanima.



Ju┼żna Amerika je podkontinent ameri─Źke kontinentalne mase smješten na zapadnoj i ju┼żnoj hemisferi Zemljine kugle. Na tom kontinentu nalazi se najdu┼żi planinski lanac svijeta (Ande), rijeka s najve─çim protokom vode na svijetu i ujedno druga na svijetu po du┼żini toka (rijeka Amazona), kojoj pripada i najve─ça kišna šuma na svijetu - amazonska kišna šuma.

Pustinja Atacama, smještena uz obalu Chilea, sasvim sigurno je mjesto na kojem se nikako ne biste htjeli na─çi. To je najsuše mjesto na svijetu u kojem padne manje od 0,1 cm kiše godišnje i izgleda potpuno negostoljubivo. U toj pustinji ne bi vam uop─çe bilo vru─çe jer Atacama je takozvana hladna pustinja. Temperature se tamo kre─çu izme─Ĺu 0 °C i 25 °C. Sastav tla, kao i izgled pustinje, sli─Źan je Marsu pa znanstvenici NASA-e tamo provode testiranja svemirskih letjelica koje šalju na Mars, a re┼żiseri snimaju „svemirske“ serije i filmove kao što je npr. Odiseja u svemiru. Pogledaj epizodu pa mo┼żda postaneš fan, ako ve─ç nisi.

Pustinja Atacama (foto: Wikimedia Commons)

Pustinja Atacama je tzv. hladna pustinja i najsuše mjesto na Zemlji

Geografska raznolikost Ju┼żne Amerike uvjetovala je i veliku bioraznolikost pa u Ju┼żnoj Americi, to─Źnije u amazonskoj kišnoj šumi koja pokriva ─Źak 40 % površine kontinenta, obitava ve─çina biljnih i ┼żivotinjskih vrsta svijeta. Razlozi iznimno velike raznolikosti biljnih i ┼żivotinjskih vrsta u kišnim šumama je njihov polo┼żaj u tropskoj regiji zbog kojeg one primaju mnogo svjetla koje biljke onda fotosintezom pretvaraju i pohranjuju u obliku kemijske energije, a obilje te energije onda omogu─çuje i veliku brojnost biljnih i ┼żivotinjskih organizama. Drugi razlog velike raznolikosti je sloj krošanja koji u kišnim šumama obiluje izdašnim izvorima hrane i zaklona za brojne vrste. Smatra se da veliki broj vrsta u kišnim šumama još uvijek nije otkriven pa svake godine istra┼żiva─Źi otkrivaju nove vrste biljaka, ┼żivotinja i gljiva. Taku su npr. 2002. godine znanstvenici otkrili neobi─Źnu vrstu ─çelave papige za koju se do tada mislilo da je mlada jedinka jedne druge vrste papiga kao i niz drugih neobi─Źnih vrsta. Neke od karakteristi─Źnih vrsta ┼żivotinja koje ┼żive u Amazonskoj prašumi pogledaj u videu:

Više od 2/3 biljnih vrsta svijeta nalazi se u tropskim šumama. Me─Ĺu njima, vjerojatno su najljepše orhideje, a najzanimljivije one biljke koje ┼żive na granama drugih vrsta - takozvani epifiti ili lijane koje su Tarzanu omogu─çile skakanje sa stabla na stablo. Mnoge biljke stvaraju zra─Źno korijenje, a vjerojatno su najneobi─Źnije meso┼żderke koje su razvile razne strategije i klopke kojima hvataju kukce za prehranu. Jednu od njih pogledaj ovdje.

Kapok (foto: EOL)

 Vodeni ljiljan (foto: EOL)


Drvo kapok najve─çe je u Amazoni (lijevo), a amazonski vodeni ljiljan biljka je s najve─çim listovima (desno)

┼Żivotinjski svijet  jednako je raznolik i bogat. Neke od najpoznatijih vrsta ┼żivotinja rijeke Amazone su: anakonde, najve─çe zmije svijeta koje mogu dose─çi 10 m duljine tijela i te┼żiti do 250 kg (ako te zanima njezin okršaj s jaguarom klikni ovdje); piranje, meso┼żderne ribe oštrih zuba koje ┼żive u plovama i u kratko vrijeme mogu do kosti ogoliti ve─çi plijen, iako se uglavnom hrane manjim ribama; arapaima, najve─ça slatkovodna riba svijeta; kapibare, najve─çi ┼żivu─çi glodavci koji ┼żive u krdima i ve─çinu vremena provode uz obale rijeke hrane─çi se biljem; kao i vrlo simpati─Źni sisavci, rije─Źni dupin i amazonski lamantin. Krošnje amazonske kišne šume su staništa raznolikih vrsta majmuna, od najmanjih carskih tamarina preko gologlavih uakarija do vunastih majmuna. Amazonska kišna šuma šareni se od brojnih neobi─Źnih vrsta ptica kao što su npr. zelenokrile are, kolibri─çi, tukani i hoacini te mnoštva vodozemaca, posebno ┼żaba od kojih su vrste porodice Dendrobatidae vrlo otrovne i amazonska plemena su ih koristila za izradu otrovnih strelica. Dvije vrste ove porodice pogledaj ovdje i ovdje.  

Kapibara (foto: EOL)

 Anakonda (foto: Laurie Vitt / animaldiversity.ummz.umich.edu)

U Amazonskim prašumama ┼żivi najve─çi glodavac na svijetu, kapibara (lijevo) te glavna glumica brojnih filmova katastrofe, anakonda (desno)

Svijet beskralje┼żnjaka amazonskih kišnih šuma iznimno je bogat i raznolik, posebno svijet ─Źlankono┼żaca koji uklju─Źuje brojne vrste kukaca (mrava, ┼żohara, leptira) i pauka od kojih su najpoznatije tarantule, vrlo popularne kao ku─çni ljubimci jer imaju sposobnost brzog u─Źenja. Tarantulu Betty pogledaj ovdje.

U Ju┼żnoj Americi tako─Ĺer ┼żivi ptica s najve─çom površinom krila i najve─çim rasponom krila me─Ĺu kontinentalnim pticama (do 3,2 m). To je andski kondor koji ┼żivi na podru─Źju Anda i hrani se uglavnom strvinom. Na Andama obitavaju i simpati─Źni guanako i vikunja koje su udoma─çene vrste sli─Źne  ljamama i alpakama te se, kao i one, uzgajaju radi mlijeka i krzna.

Guanako (foto: Wikipedia)

 

Divovska kornja─Źa (foto: Wikipedia)


Stanovnik planinskih travnjaka, guanako (lijevo) i kraljice oto─Źja Galapagos, divovske kornja─Źe (desno)

Jedinstvena ┼żivotinja koja ┼żivi isklju─Źivo na oto─Źju Galapagos koje pripada ju┼żnoameri─Źkom kontinentu je i divovska kornja─Źa. Ona te┼żi do 250 kg i duga je do 1,8 m, a otkrio ju je i opisao, kao i cijelo oto─Źje, Charles Darwin još davne 1831. godine. Istra┼żivanje oto─Źja i ┼żivotinja koje tamo ┼żive omogu─çilo je Darwinu postavljanje teorije evolucije koja je u potpunosti izmijenila dotadašnja shva─çanja o postanku ┼żivog svijeta.

Amazonska kišna šuma izrazito je va┼żna za cijeli planet zato što, zajedno s ostalim kišnim šumama, predstavlja „plu─ça“ planeta (stvara velike koli─Źine kisika i apsorbira velike koli─Źine ugljikovog dioksida). Kao i ostale kišne šume svijeta, i amazonska šuma je u današnje vrijeme izrazito ugro┼żena djelovanjem ─Źovjeka koji sje─Źe i uništava šume radi izvora drvne gra─Ĺe, izgradnje cesta, farmi i planta┼ża i iskorištavanja rudnih bogatstava, što dovodi do brojnih prirodnih katastrofa, kao što su suše i šumski po┼żari, te doprinosi klimatskim promjenama (efekt staklenika). Razmjere tog procesa koji se naziva deforestacijom pogledaj ovdje.

Ocjena: 9.00 (4 glasova) - Ocijeni vijest -

Prethodni ─Źlanak Sljede─çi ─Źlanak Stranica pripremna za print Po┼íalji ─Źlanak prijatelju Napravi pdf od ─Źlanka
Komentari su vlasni┼ítvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadr┼żaj u komentarima.
´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐

Tra┼żilica