Južna Amerika
Autor Andreja Lucić 23.5.2012. ( 12515 pročitano ) Članci istog autora

Ande (foto: Wikimedia Commons)Riječ Amerika potječe još iz davne 1507. godine kada su kartografi novootkriveni kontinent nazvali prema moreplovcu Amerigu Vespucciju koji je zaključio da taj kontinent nije Indija već novi kontinent do tada potpuno nepoznat Europljanima.



Južna Amerika je podkontinent američke kontinentalne mase smješten na zapadnoj i južnoj hemisferi Zemljine kugle. Na tom kontinentu nalazi se najduži planinski lanac svijeta (Ande), rijeka s najvećim protokom vode na svijetu i ujedno druga na svijetu po dužini toka (rijeka Amazona), kojoj pripada i najveća kišna šuma na svijetu - amazonska kišna šuma.

Pustinja Atacama, smještena uz obalu Chilea, sasvim sigurno je mjesto na kojem se nikako ne biste htjeli naći. To je najsuše mjesto na svijetu u kojem padne manje od 0,1 cm kiše godišnje i izgleda potpuno negostoljubivo. U toj pustinji ne bi vam uopće bilo vruće jer Atacama je takozvana hladna pustinja. Temperature se tamo kreću između 0 °C i 25 °C. Sastav tla, kao i izgled pustinje, sličan je Marsu pa znanstvenici NASA-e tamo provode testiranja svemirskih letjelica koje šalju na Mars, a režiseri snimaju „svemirske“ serije i filmove kao što je npr. Odiseja u svemiru. Pogledaj epizodu pa možda postaneš fan, ako već nisi.

Pustinja Atacama (foto: Wikimedia Commons)

Pustinja Atacama je tzv. hladna pustinja i najsuše mjesto na Zemlji

Geografska raznolikost Južne Amerike uvjetovala je i veliku bioraznolikost pa u Južnoj Americi, točnije u amazonskoj kišnoj šumi koja pokriva čak 40 % površine kontinenta, obitava većina biljnih i životinjskih vrsta svijeta. Razlozi iznimno velike raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta u kišnim šumama je njihov položaj u tropskoj regiji zbog kojeg one primaju mnogo svjetla koje biljke onda fotosintezom pretvaraju i pohranjuju u obliku kemijske energije, a obilje te energije onda omogućuje i veliku brojnost biljnih i životinjskih organizama. Drugi razlog velike raznolikosti je sloj krošanja koji u kišnim šumama obiluje izdašnim izvorima hrane i zaklona za brojne vrste. Smatra se da veliki broj vrsta u kišnim šumama još uvijek nije otkriven pa svake godine istraživači otkrivaju nove vrste biljaka, životinja i gljiva. Taku su npr. 2002. godine znanstvenici otkrili neobičnu vrstu ćelave papige za koju se do tada mislilo da je mlada jedinka jedne druge vrste papiga kao i niz drugih neobičnih vrsta. Neke od karakterističnih vrsta životinja koje žive u Amazonskoj prašumi pogledaj u videu:

Više od 2/3 biljnih vrsta svijeta nalazi se u tropskim šumama. Među njima, vjerojatno su najljepše orhideje, a najzanimljivije one biljke koje žive na granama drugih vrsta - takozvani epifiti ili lijane koje su Tarzanu omogućile skakanje sa stabla na stablo. Mnoge biljke stvaraju zračno korijenje, a vjerojatno su najneobičnije mesožderke koje su razvile razne strategije i klopke kojima hvataju kukce za prehranu. Jednu od njih pogledaj ovdje.

Kapok (foto: EOL)

 Vodeni ljiljan (foto: EOL)


Drvo kapok najveće je u Amazoni (lijevo), a amazonski vodeni ljiljan biljka je s najvećim listovima (desno)

Životinjski svijet  jednako je raznolik i bogat. Neke od najpoznatijih vrsta životinja rijeke Amazone su: anakonde, najveće zmije svijeta koje mogu doseći 10 m duljine tijela i težiti do 250 kg (ako te zanima njezin okršaj s jaguarom klikni ovdje); piranje, mesožderne ribe oštrih zuba koje žive u plovama i u kratko vrijeme mogu do kosti ogoliti veći plijen, iako se uglavnom hrane manjim ribama; arapaima, najveća slatkovodna riba svijeta; kapibare, najveći živući glodavci koji žive u krdima i većinu vremena provode uz obale rijeke hraneći se biljem; kao i vrlo simpatični sisavci, riječni dupin i amazonski lamantin. Krošnje amazonske kišne šume su staništa raznolikih vrsta majmuna, od najmanjih carskih tamarina preko gologlavih uakarija do vunastih majmuna. Amazonska kišna šuma šareni se od brojnih neobičnih vrsta ptica kao što su npr. zelenokrile are, kolibrići, tukani i hoacini te mnoštva vodozemaca, posebno žaba od kojih su vrste porodice Dendrobatidae vrlo otrovne i amazonska plemena su ih koristila za izradu otrovnih strelica. Dvije vrste ove porodice pogledaj ovdje i ovdje.  

Kapibara (foto: EOL)

 Anakonda (foto: Laurie Vitt / animaldiversity.ummz.umich.edu)

U Amazonskim prašumama živi najveći glodavac na svijetu, kapibara (lijevo) te glavna glumica brojnih filmova katastrofe, anakonda (desno)

Svijet beskralježnjaka amazonskih kišnih šuma iznimno je bogat i raznolik, posebno svijet člankonožaca koji uključuje brojne vrste kukaca (mrava, žohara, leptira) i pauka od kojih su najpoznatije tarantule, vrlo popularne kao kućni ljubimci jer imaju sposobnost brzog učenja. Tarantulu Betty pogledaj ovdje.

U Južnoj Americi također živi ptica s najvećom površinom krila i najvećim rasponom krila među kontinentalnim pticama (do 3,2 m). To je andski kondor koji živi na području Anda i hrani se uglavnom strvinom. Na Andama obitavaju i simpatični guanako i vikunja koje su udomaćene vrste slične  ljamama i alpakama te se, kao i one, uzgajaju radi mlijeka i krzna.

Guanako (foto: Wikipedia)

 

Divovska kornjača (foto: Wikipedia)


Stanovnik planinskih travnjaka, guanako (lijevo) i kraljice otočja Galapagos, divovske kornjače (desno)

Jedinstvena životinja koja živi isključivo na otočju Galapagos koje pripada južnoameričkom kontinentu je i divovska kornjača. Ona teži do 250 kg i duga je do 1,8 m, a otkrio ju je i opisao, kao i cijelo otočje, Charles Darwin još davne 1831. godine. Istraživanje otočja i životinja koje tamo žive omogućilo je Darwinu postavljanje teorije evolucije koja je u potpunosti izmijenila dotadašnja shvaćanja o postanku živog svijeta.

Amazonska kišna šuma izrazito je važna za cijeli planet zato što, zajedno s ostalim kišnim šumama, predstavlja „pluća“ planeta (stvara velike količine kisika i apsorbira velike količine ugljikovog dioksida). Kao i ostale kišne šume svijeta, i amazonska šuma je u današnje vrijeme izrazito ugrožena djelovanjem čovjeka koji sječe i uništava šume radi izvora drvne građe, izgradnje cesta, farmi i plantaža i iskorištavanja rudnih bogatstava, što dovodi do brojnih prirodnih katastrofa, kao što su suše i šumski požari, te doprinosi klimatskim promjenama (efekt staklenika). Razmjere tog procesa koji se naziva deforestacijom pogledaj ovdje.

Ocjena: 9.00 (4 glasova) - Ocijeni vijest -

Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica

Bioteka novi logo

Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti

© sva prava pridržana, 2019.