Najudaljenija i geološki najstarija otočna skupina Jadrana, Palagruški arhipelag, jedno je od najljepših i najatraktivnijih odredišta na Jadranu. Ljepote krajobraznih pejzaža i podmorja jedinstvene su i nije ih lako opisati riječima. S najvišeg vidikovca u arhipelagu za vedrih noći se jasno vide svjetla obližnje Italije, a u smjeru sjevera vidljive su siluete Sušca i Lastova. Za vedrih dana moguće je uočiti i obrise Visa. Palagruža je, doista, arhipelag  izgubljen  na dalekoj  jadranskoj pučini.

Palagruški arhipelag obuhvaća dva veća otoka, Veliku i Malu Palagružu, tri veća otočića istočno od Velike Palagruže, Kamik od tramuntane, Kamik od oštra i Galijulu, te petnaestak manjih i većih hridi. Palagruški arhipelag je oduvijek bio jedno od bogatijih lovišta ribe i rakova u Jadranu. O nekadašnjem bogatstvu podmorja na Palagruži danas se prepričavaju priče i legende, no ljepota arhipelaga i atraktivnost podmorskih pejzaža i danas su dovoljan argument za kurs Palagruža.

Palagruža je specifična po klimatskim prilikama. Temperatura zimi rijetko pada ispod 10 stupnjeva, a kišni oblaci je najčešće zaobilaze. Svako godišnje doba ove otoke boji drugim nijansama. Najljepši su u proljeće, kada mlječika živopisnim cvjetovima padine otoka oboji u žuto. Na najvećem otoku u arhipelagu je evidentirano ukupno 220 biljnih i čak 120 životinjskih vrsta!

Najveći otok u arhipelagu, Velika Palagruža, dug je 1400 metara, širok 300 metara, a na najvišem dijelu visok 90 metara. Po obodu otoka vodi uska planinarska staza, a pristup moru je moguć na području plaže Velo Žalo na južnoj obali otoka. Ovo je jedna od najljepših šljunčanih plaža na Jadranu. Morem oblikovano, sedefasto kamenje doista je posebno i jedinstveno.

Biljka mlječika u proljeće (lijevo) i plaža Velo Žalo

Neobičan kameni rt na Velikoj Palagruži karakterističan je po monumentalnim kamenim gromadama nad morem i u podmorju. U kasno ljeto i jesen ovdje se susreće gof i palamide, dok love ušate i iglice. Rijetki strmi podmorski zidovi sporadično su obrasli algama cvjetnicama, koje rijede prema dubini i živopisnim podmorskim odronima. Šarag, pic, fratar i kantar česte su vrste riba koje se susreću oko ovih kamenih gomila, ali se već na pojavu ronioca zavlače u duboke kamene labirinte. Šuljanjem uz hridi može se naići na salpe pod obalom, a s južne strane hridi uz dno se drže jata trlja kamenjarki. Živopisne crvenkaste ribe poseban su ukras palagruškog podmorja. Bogatstvo planktonske mase privlači velika jata ušata, modraka, bukvi i gira. Morsko dno je ispresijecano manjim odronima i oštrim hridima. U kasno proljeće nedorasli primjerci zubaca roniocu prilaze blizu, a posebno je dojmljiv prizor kada te prekrasne ribe hitro proganjaju jata manjih riba. Kirnja će, prilagođena bojom tijela morskom dnu, mirno vrebati dok joj plijen ne dopliva direktno pred usta. Staništa kirnji su u podmorskim pećinama na većim dubinama, sa sjeverne strane prolaza, a na pliće predjele dolaze u potrazi za hranom.

Ribe fratar (lijevo) i salpa (desno)

Jugozapadne litice Velike Palagruže strme su i slične onima na sjeverozapadnom dijelu. Ovdje u svojim njedrima kriju malo žalo, na kome se nekada odmarala sredozemna medvjedica. Uz obalni rub se, po plićacima, zadržavaju jata salpi,  picevi i fratri. Koncem ljeta tu se susreću i rijetki cipli bataši. Dalje od obale, u uskim i dubokim horizontalnim usjecima, kriju se mnoge vrste riba i nedorasli jastozi. Manji primjerci komarči mogu se susresti kako leže uz dno, a  trlje kamenjarke se skrivaju po procjepima. Ovo područje završava istaknutim hridinastim rubom na pješčanom dnu. Uz rub se susreću  male sipe i listovi, a na proljeće se može naići i na romba. Tu su i trlje blatarice,  koje često dijele životni prostor s malim jastozima na rubu pješčane pustinje. Tijekom poslijepodneva pred dubokim procjepima se uočavaju i sjenke kavali, koje hitro nestaju na pojavu ronioca.

U širem akvatoriju Palagruže mnoštvo je velikih morskih predatora i morske divljači (morski golubovi, raže, ugori, drhtulje, morske mačke i drugo). Sve te ribe tijekom dana se zadržavaju u dubljim predjelima, a kako se približava večer dolaze na pliće pozicije zatvarajući obruč za svoj noćni lov. Tada  fratri, šargi, pici, trlje i jata drugih manjih riba traže zakloništa bliže obali, nastojeći preživjeti još jednu noć na otvorenom moru.

Jastog (lijevo) i sipa (desno)

Mala Palagruža poznata je po podvodnoj spilji, Stara Medvidina, u kojoj je nekada boravila sredozemna medvjedica. Spilja se nalazi s istočne strane otoka, sjeverno od malog žala. Nedaleko  spilje  je atraktivan podmorski greben oko koga se redovito zadržava svakovrsna riba. Podmorje Male Palagruže, iako siromašnije, ponekad također zna roniocu prirediti ugodna iznenađenja.  Stijene na morskom dnu su  rijetke, no uz one veće redovito se susreće  riba. U poslijepodnevnim satima se i po plićacima susreće murina, a predvečer i škarpina. Sjeverno od Male Palagruže, osamdesetak metara od obale pod morem su dva stožasta podmorska grebena koji se sa morskog dna izdižu desetak metara prema površini. Oko njih se uvijek zadržavaju jata manjih riba tako da  fotografiranje na ovoj poziciji  često rezultira prekrasnim kadrovima.

Stare grčke legende  pričaju kako je  Diomed gonjen osvetom Afrodite, božice ljubavi koju je slučajno ranio pod Trojom, otplovio u Jadran. Napisi navode da je Diomed pokopan na jednom otoku u Jadranu, gdje je bio štovan kao bog i da mu je tamo bilo izgrađeno i svetište. U tim  zapisima se ne spominje gdje se točno nalazio Diomedov otok.

Palagruža, nakon što se dobro upozna, ostavlja dojam nekog drevnog, ugaslog vulkana, izraslog na spletovima podvodnih planina ispresijecanim labirintom podvodnih spilja. Vrijeme provedeno u ovom čarobnom arhipelagu jako brzo prolazi. Na svakom odlasku s Palagruže,  dok sunce nestaje na granici koja spaja nebo s morem, a zapadno se obzorje crveni jarkim nijansama, tijelo prožima veličanstven doživljaj. Prava kruna onog što se osjeća je nepregledna zvjezdana čipka koja nakon zalaska sunca prekrije nebo. Nije li upravo pod dojmom takvih slika  Palagruži, Diomedovom otoku, i nadjenut naziv Otok među zvijezdama?

______________

Naslovna fotografija ustupljena je ljubaznošću autora Tomislava Gomerčića