Kako je nastala špilja Veternica?
Autor Nikolina Bošnjak 19.5.2012. ( 6631 pročitano ) Članci istog autora

Veternica (foto: Damir Kovačić)Veternica je po svojoj duljini četvrta špilja u Hrvatskoj, te je značajno arheološko i paleontološko  nalazište, kao i poučni primjer krških pojava jer dio Medvednice u kojem se nalazi Veternica ima i krška obilježja. To znači da je izgrađen od karbonatnih stijena koje zovemo vapnenac i dolomit. Voda polako otapa ove stijene i uzrokuje nastanak različitih površinskih i podzemnih krških oblika. Jedan od takvih oblika su i špilje, kao što je Veternica.

 



Špilja Veternica nastajala je tijekom geološkog razdoblja koje zovemo pleistocen. Razdoblje pleistocena započelo je prije oko 1,8 milijuna godina, a završilo prije oko 10.000 godina. U to vrijeme, izmjenjivala su se glacijalna (ledena) i interglacijalna doba (razdoblja između dviju oledbi).

Poniranjem duž pukotina u stijenama, voda je s područja livade Ponikve tijekom dugog vremenskog razdoblja pronašla put ka podzemlju i potekla na kontaktu dviju vrsta stijena od kojih je građen ovaj dio Medvednice: litotamnijskog vapnenca i dolomita. Litiotamnijski vapnenac šupljikava je stijena koja je dobila ime po crvenoj algi Lithothamnion, koja je živjela u moru.

Crvene alge iz roda Lithothamnion (foto: EOL)

Crvena alga iz roda Lithothamnion u svoje stijenke ugrađuje vapnenac. Njezinim nagomilavanjem kroz milijune godina nastao je litotamnijski vapnenac. Od ove je vrste vapnenca izgrađena zagrebačka katedrala.


Medvednica je u davnoj prošlosti bila otok. U stropu i stijenama špilje Veternica mogu se pronaći brojni dokazi o morskom porijeklu postanka ove stijene. Naime, tu su vidljivi fosilni ostaci školjaka, puževa, morskih ježinaca, okamenjene nakupine algi, a pronađeni su i zubi morskog psa.

Ukupna duljina do sada istraženih kanala iznosi preko 7 kilometara, a dužina glavnog kanala je preko 2 km. U Veternici su se razvili i posebni špiljski ukrasi, takozvane sige, koje nastaju taloženjem otopljenog vapnenca iz vode te njegovom kristalizacijom u šupljinama i pukotinama.

Paleontolozi ispred špilje Veternice (foto: PP Medvednica)

Rani istraživači Veternice utrli su put mnogim današnjim spoznajama o ovoj špilji


Špiljski ukrasi mogu biti različitih oblika i načina postanka. U Veternici nalazimo  stalaktite – špiljski ukras koji raste odozgora i visi sa stropa pećine, stalagmite – ukrasi koji rastu iz poda i prema gore, stalagnate - špiljski stupovu, spojeni stalaktit  i stalagmit, zavjese, heliktite (rastu u svim smjerovima), tanke cjevčice koje predstavljaju početak faze razvoja tzv. „špagete“...  Špiljski ukrasi rastu jako sporo. Znanstvenici su izračunali da je prosječna brzina rasta od 1 do 2 mm na godinu. Špiljski ukrasi u špiljama ne smiju se odlamati i uzimati kao suvenir.

U Veternici su živjeli i čovjekovi preci, neandertalci, špiljski medvjedi, špiljski lavovi, šišmiši i druge životinje. Veternicu je moguće posjetiti tijekom proljeća i ljeta, svaki vikend od 10 do 16 sati. Za brigu o Veternici i edukaciju djece i odraslih građana zadužena je javna ustanova Park prirode Medvednica.

_______

Fotografije špilje Veternica ustupljene su ljubaznošću Parka Prirode Medvednica

Ocjena: 5.00 (1 glas) - Ocijeni vijest -

Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica

Bioteka novi logo

Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti

© sva prava pridržana, 2019.