Dobri dupini - omiljeni veseljaci Jadrana!
Autor Andreja Luci─ç 19.5.2012. ( 9920 pro─Źitano ) ─îlanci istog autora

Dobri dupin (foto: NOAA)Morski sisavci su sisavci koji su u davnoj povijesti ┼żivjeli na kopnu, ali su se zbog ograni─Źenih izvora hrane i staništa na kopnu ponovno vratili i prilagodili ┼żivotu u vodi, odnosno moru. Ubrajamo ih u tri skupine, perajare – Pinnipedia (tuljani i mor┼żevi), kitove - Cetacea i morske krave – Sirenia. Dok perajari još djelomi─Źno ┼żive na kopnu i mogu se njime kretati, kitovi i morske krave su vezani isklju─Źivo uz vodu. Zanimljivo je da te tri skupine ┼żivotinja nisu u bli┼żem me─Ĺusobnom srodstvu.



Prilagodba morskih sisavaca na ┼żivot u vodi obuhva─ça razvoj više osobina. Kod svih morskih sisavaca prednji udovi preobrazili su se u peraje koje podsje─çaju na vesla, dok su se zadnji udovi ili potpuno izgubili (kitovi i morske krave), ili se u vodi skupljaju zajedno i slu┼że kao jedna repna peraja (tuljani). Prilagodbe  kostura morskih sisavaca (kitova) na ┼żivot u vodi mo┼żeš pogledati na fotografiji dolje.

Svi morski sisavci su gotovo u potpunosti izgubili dlake, imaju debelo potko┼żno masno tkivo, a sustav za disanje je prilago─Ĺen du┼żem boravku pod vodom. Me─Ĺu morskim sisavcima kitovi su skupina najprilago─Ĺenija ┼żivotu u vodi, a pripadnici su ─Źak i vanjštinom tijela poprimili vretenasti izgled tijela koji podsje─ça na ribe, pa se zbog toga kitove vrlo ─Źesto pogrešno svrstava me─Ĺu ribe.

Kostur morskog sisavca (foto: Wikipedia)

Kostur morskog sisavca


U skupini kitova razlikujemo kitove usane i kitove zubane. Kitovi usani hrane se isklju─Źivo planktonom koji filtriraju iz vode pomo─çu posebnih organa u usnoj šupljini, tzv. usi (sli─Źe ─Źetki, a mo┼żeš ih pogledati ovdje), dok su kitovi zubani predatori koji hvataju plijen pri ─Źemu se slu┼że dobro razvijenim zubima. Kao i svi ostali sisavci, kitovi dišu plu─çima. U plu─çima kitova se kod svakog izdisaja i udisaja promijeni ─Źak 80-90 % sadr┼żaja plu─ça, za razliku od drugih kopnenih sisavaca u ─Źijim plu─çima se izmjeni samo 10 do 15 % sadr┼żaja. Nosnice su se u kitova pretvorile u nosne otvore koji su smješteni na vrhu glave kako kod udisanja zraka ne bi morali potpuno izranjati. Kitovi zubani imaju jedan, a kitovi usani dva nosna otvora na vrhu glave. Polo┼żaj nosnog otvora u kitova zubana pogledaj ovdje. Nosni otvor je prekriven miši─çem koji omogu─çuje potpuno zatvaranje nosnica prilikom urona.

Od brojnih vrsta kitova, u Jadranu obitavaju dvije vrste kitova zubana, to su dobri dupin (latinsko ime mu je Tursiops truncatus) i kratkokljuni obi─Źni dupin (latinsko ime Delphinus delphis) koji je danas vrlo rijedak i u sjevernom dijelu Jadrana se smatra izumrlom vrstom. To potvr─Ĺuje i podatak da opa┼żanja obi─Źnih dupina u hrvatskom dijelu Jadrana tijekom posljednjih 25 godina gotovo da i nema. U Jadran povremeno zalutaju i druge vrste kitova kao što su npr. glavati i obalni dupin, kljunasta i glavata ulješura, bjelogrli, crni i plavobijeli dupin. Od svih vrsta perajara u Jadranu se pojavljuje samo sredozemna medvjedica (latinsko ima Monachus monachus), o kojoj više mo┼żeš pro─Źitati ovdje (link na ─Źlanak o sr.mrd.). Sve sisavce koji se eventualno mogu na─çi u Jadranu mo┼żeš pogledati na plakatu koji je izdao Dr┼żavni zavod za zaštitu prirode.

Dobri dupini u Jadranu (foto: Plavi svijet)

Dobri dupini u Jadranu


Dobri dupin pojavljuje se na podru─Źju cijelog Jadrana, a ujedno je jedna od najrasprostranjenijih vrsta dupina uop─çe. Mo┼żemo slobodno re─çi da je dobri dupin jedna od najpoznatijih i najomiljenijih vrsta ┼żivotinja, prisutan je u delfinarijima širom svijeta gdje svojim vratolomnim to─Źkama oduševljava publiku. Jedan takav nastup mo┼żeš pogledati ovdje. Znanstvenici vrlo ─Źesto upozoravaju da delfinariji ne štite ove ┼żivotinje nego zloupotrebljavaju njihove sposobnosti radi zarade novca. Što ti misliš o tome? Likovi dupina koje si vidjela/vidio u filmovima (sasvim sigurno je najpoznatiji Flipper) pripadaju upravo ovoj vrsti koju prati glas izrazito društvene i inteligentne ┼żivotinje.

Dobri dupini uglavnom naseljavaju dublja podru─Źja mora i oceana, ali nalaze se i u priobalnim vodama, rije─Źnim uš─çima i zaljevima. S obzirom na razli─Źitost staništa koja naseljavaju, postoje pu─Źinski dupini koji su vezani uz otvoreno more te priobalni dupini koji su vezani uz u┼że podru─Źje na kojem ┼żive tvore─çi zajednice razli─Źitih veli─Źina. Upravo je priobalni tip dobrih dupina prisutan u Jadranu, a jedina za sada poznata zajednica u Jadranskom moru obitava u podru─Źju Kvarneri─ça i predmet je opse┼żnog znanstvenog istra┼żivanja koje traje ve─ç 17 godina. Ti dupini su stoga jedna od najbolje istra┼żenih skupina u cijelom Mediteranu. Istra┼żivanju jadranskih dupina pridonio je i Plavi svijet - Institut za istra┼żivanje i zaštitu mora iz Velog Lošinja koji je osnovan 1999. godine. Sve što Plavi svijet radi pogledaj na njihovim slu┼żbenim stranicama.

Dobri dupini obi─Źno dose┼żu ukupnu duljinu tijela do 3,6 m, masu od 150 do 500 kg, a mogu ┼żivjeti do 50 godina. Uglavnom se hrane ribom, rje─Ĺe glavonošcima i rakovima. U potrazi za ribom dobri dupini obi─Źno ostaju pod morem 4 do 5 minuta. Najdu┼że trajanje urona koje je izmjereno u Hrvatskoj je trajalo 6 minuta i 55 sekundi.  ┼Żenke dobrih dupina skotne su dvanaest mjeseci nakon kojih okote jedno mladun─Źe koje doje oko 16 mjeseci. Mladun─Źe ostaje s majkom i po nekoliko godina tijekom kojih razvije vrlo bliski odnos. Kako izgleda njihovo ma┼żenje pogledaj ovdje. Mu┼żjaci nisu aktivno uklju─Źeni u odgajanje mladih. Dobri dupini dosti┼żu spolnu zrelost sa šest godina, a ┼żenka mo┼że imati mlado svake dvije do tri godine.

Zanimljivo je da si dobri dupini me─Ĺusobno poma┼żu u lovu, kod poroda i bolesti. Snala┼żljivost dupina pri lovu pogledaj ovdje, a jedan od na─Źina igre koji ─çe te sigurno oduševiti pogledaj u videu koji smo za tebe izdvojili. U slu─Źaju da se neki dupin ozlijedi, ostali mu priska─Źu u pomo─ç, podupiru ga i iznose na površinu vode kako bi došao do zraka. Ako ┼żeliš saznati još više o dobrim dupinima klikni ovdje.


Ugro┼żenost dupina

Ve─çina pomorskih naroda oduvijek je lovila gotovo sve vrste morskih sisavaca zbog njihova mesa, masti, ko┼że i krzna, ali mnoge ┼żivotinje su ubijane isklju─Źivo zato jer su nanosile štetu ribarima prilikom ribolova. U Hrvatskoj morski sisavci nikada nisu imali gospodarsko zna─Źenje pa se nikada nisu namjerno lovili, nego su bili smatrani „šteto─Źinama“ koje uništavaju ribarski pribor i smanjuju ulov ribe.

Tako je, primjerice, sredinom 1950-ih godina Ministarstvo ribarstva tadašnje Narodne Republike Hrvatske zapo─Źelo opse┼żnu akciju uništavanja dupina pri ─Źemu je za svakog ubijenog dupina ispla─çivana nagrada. Uglavnom su lovljene manje vrste, odnosno obi─Źni dupini. Tako je tijekom 1950-ih godina u svega nekoliko godina u hrvatskom dijelu Jadrana ubijeno preko 800 dupina! To je doprinijelo nestanku obi─Źnih dupina iz sjevernog dijela Jadrana te smanjenju populacije dobrih dupina. U današnje vrijeme veliki broj dupina strada kao usputni, nekorisni dio ulova, a vrlo ─Źesto se prirodno znati┼żeljni dupini zapletu u staja─çe ribarske mre┼że i uguše. Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Narodne novine br. 31 od 9. svibnja 1995. g.) dupini, ali i sve ostale vrste morskih sisavaca koje se pojavljuju na teritoriju Hrvatske su zakonom zašti─çene, ne smiju se uznemiravati niti ubijati!

Ocjena: 10.00 (2 glasova) - Ocijeni vijest -

Prethodni ─Źlanak Sljede─çi ─Źlanak Stranica pripremna za print Po┼íalji ─Źlanak prijatelju Napravi pdf od ─Źlanka
Komentari su vlasni┼ítvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadr┼żaj u komentarima.
´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐´╗┐

Tra┼żilica