﻿<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0">
  <channel>
    <title>Bioteka</title>
    <link>http://www.bioteka.hr/</link>
    <description>Nek&#039; ti edukacija bude zanimacija</description>
    <lastBuildDate>Sat, 13 Jun 2026 01:01:00 +0100</lastBuildDate>
    <docs>http://backend.userland.com/rss/</docs>
    <generator>XOOPS</generator>
    <category>Mora i oceani</category>
    <managingEditor>podrska at biologija dot com dot hr</managingEditor>
    <webMaster>podrska at biologija dot com dot hr</webMaster>
    <language>en</language>
        <image>
      <title>Bioteka</title>
      <url>http://www.bioteka.hr/images/logo.gif</url>
      <link>http://www.bioteka.hr/</link>
      <width>144</width>
      <height>80</height>
    </image>
            <item>
      <title>Ballova piramida – kap iz vedra neba!</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.48/Ballova-piramida-%E2%80%93-kap-iz-vedra-neba.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Ballova piramida (foto: Wikimedia Commons)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://www.bioteka.hr/uploads/img53b69c29bc1e3.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 5px;&quot; title=&quot;Ballova piramida (foto: Wikimedia Commons)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Sitna točkica, koja na karti svijeta označava Ballovu piramidu, gotovo se gubi u okolnom oceanu. No, oni koji su se uživo susreli s njom, jedva su povjerovali svojim očima. Možete li zamisliti kameni stup koji str&amp;scaron;i iz oceana i toliko je visok da se čini kao da dodiruje nebo?&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Fri, 04 Jul 2014 12:30:00 +0100</pubDate>
      <guid>6761-07e1-a90f-5e0f-74bc-5b6d-fea1-7963</guid>
	  <category>Mora i oceani</category>
    </item>
        <item>
      <title>Koraljni grebeni</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.25/Koraljni-grebeni.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Koraljni greben (foto: NOAA)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fc934aebd650.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Koraljni greben (foto: NOAA)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Koraljne grebene često nazivaju &amp;bdquo;ki&amp;scaron;nim &amp;scaron;umama&amp;ldquo; oceana zato &amp;scaron;to čine jedan od najraznolikijih ekosustava na svijetu. Iako čine samo 0,1 % ukupne povr&amp;scaron;ine oceana, na koraljnim grebenima živi čak 25 % svih morskih vrsta. Grebeni predstavljaju složene podvodne strukture u moru koje su sastavljene od kolonija sitnih organizama, koraljnih polipa.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Fri, 25 May 2012 23:50:00 +0100</pubDate>
      <guid>030e-0b0b-8fba-c25f-8387-28e6-95a8-93f5</guid>
	  <category>Mora i oceani</category>
    </item>
        <item>
      <title>Zašto je more slano?</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.26/Za%C5%A1to-je-more-slano.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Za&amp;scaron;to je more slano (foto: FreeDigitalPhotos)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fc554b12a4a3.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Za&amp;scaron;to je more slano (foto: FreeDigitalPhotos)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Sve prirodne vode, poput ki&amp;scaron;e, rijeka, jezera, mora sadrže otopljene tvari koje znanstvenici nazivaju soli. Ali svi znamo da nemaju sve vode slani okus. Evo i&amp;nbsp; malog eksperimenta: Napuni tri ča&amp;scaron;e s vodom iz kuhinjske slavine. Ku&amp;scaron;aj vodu iz jedne ča&amp;scaron;e. Iako su u njoj prirodno prisutne otopljene soli, voda je pitka, zar ne? U drugu ča&amp;scaron;u dodaj prstohvat kuhinjske soli i primjetit će&amp;scaron; da će ti voda ili i dalje biti pitka ili će&amp;scaron; je osjećati kao blago slanu, &amp;scaron;to ovisi o tvojim okusnim pupoljcima&amp;nbsp; za slano. U treću ča&amp;scaron;u dodaj čajnu žličicu soli i tvoji okusni pupoljci će snažno protestirati da je ta voda preslana za piće &amp;ndash; u toj ča&amp;scaron;i vode ima jednako soli koliko i u ča&amp;scaron;i morske vode!&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Fri, 25 May 2012 23:50:00 +0100</pubDate>
      <guid>1b33-c35c-3c00-9055-07ab-afef-bbbb-75a1</guid>
	  <category>Mora i oceani</category>
    </item>
        <item>
      <title>Život ispod leda - morska priča</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.24/%C5%BDivot-ispod-leda---morska-pri%C4%8Da.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Orka (foto: NOAA)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fc93aaf11678.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Orka (foto: NOAA)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Krajem 90-ih godina pro&amp;scaron;log stoljeća znanstvenici su otkrili na stotine slatkih jezera ispod debelog sloja leda na antarktičkom kontinentu (debljina leda ponekad iznosi i vi&amp;scaron;e od 3500 m). Ta jezera su vjerojatno ostala nepromijenjena zadnjih 15-20 milijuna godina! Otkrićem života u tim jezerima znanstvenici bi stekli uvid u život u dalekoj pro&amp;scaron;losti i stoga se znanstveni timovi različitih zemalja natječu koji će od njih prvi doći do novih spoznaja o životu u tajanstvenim jezerima.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Fri, 25 May 2012 12:50:00 +0100</pubDate>
      <guid>56e1-9486-2969-646b-b84c-e051-57f4-8607</guid>
	  <category>Mora i oceani</category>
    </item>
        <item>
      <title>Dubokomorski okoliš – najmanje istraženo stanište na svijetu (2. dio)</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.22/Dubokomorski-okoli%C5%A1-%E2%80%93-najmanje-istra%C5%BEeno-stani%C5%A1te-na-svijetu-2-dio.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Riba udičarka (foto: Dr. Julian Finn/Museum Victoria/Census of Marine Life/AP Photo)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fc938c4dcb8f.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Riba udičarka (foto: Dr. Julian Finn/Museum Victoria/Census of Marine Life/AP Photo)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Zamisli na trenutak kako bi se osjećala/o da cijeli svoj život provede&amp;scaron; u okoli&amp;scaron;u bez ijedne zrake svjetlosti. Bilo bi to prilično tmurno, zar ne? Dubokomorski organizmi zato su razvili jednu doista prekrasnu prilagodbu. Naime, jedini izvor svjetla u njihovom okoli&amp;scaron;u je bioluminiscencija, odnosno svjetlo koje stvaraju sami, i to kemijskim reakcijama u posebnim stanicama, takozvanim fotocitama.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Fri, 25 May 2012 12:40:00 +0100</pubDate>
      <guid>1548-ba1b-b1c9-487f-c93a-8272-489c-2493</guid>
	  <category>Mora i oceani</category>
    </item>
        <item>
      <title>Sargaško more - mitsko more opkoljeno morem</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.1/Sarga%C5%A1ko-more---mitsko-more-opkoljeno-morem.html</link>
      <description>&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;Ssrga&amp;scaron;ko more (foto: NOAA)&quot; height=&quot;138&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fb169b730959.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Ssrga&amp;scaron;ko more (foto: NOAA)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&quot;Najmorskije&quot; od svih mora, more opkoljeno morem, more unutar mora, more koje se odreklo ikakve veze s kopnom od davnina je povezano s brojnim legendama i mitovima. Od morskih struja u kojima nestaju brodovi, poveznica s legendarnim kontinentom Atlantidom i Bermudskim trokutom pa do goleme količine plutajućih algi po kojem je more dobilo ime.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Mon, 14 May 2012 20:40:00 +0100</pubDate>
      <guid>bdae-6ec7-aa12-c915-1cca-842c-b302-f91b</guid>
	  <category>Mora i oceani</category>
    </item>
        <item>
      <title>Dubokomorski okoliš – najmanje istraženo stanište na svijetu</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.21/Dubokomorski-okoli%C5%A1-%E2%80%93-najmanje-istra%C5%BEeno-stani%C5%A1te-na-svijetu.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Riba udičarka (foto: Dr. Julian Finn/Museum Victoria/Census of Marine Life/AP Photo)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fc938c4dcb8f.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Riba udičarka (foto: Dr. Julian Finn/Museum Victoria/Census of Marine Life/AP Photo)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Dubokim morem smatraju se sve dubine veće od 1 000 m. Kako do tih dubina uopće ne dopire svjetlo, dugo se smatralo da je to područje bez života, ali su istraživanja pokazala da je ono itekako bogato živim svijetom koji se prilagodio posebnostima stani&amp;scaron;ta.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Sun, 13 May 2012 12:30:00 +0100</pubDate>
      <guid>5a4f-12c4-0e1f-8632-dd44-0983-6ae1-fd1f</guid>
	  <category>Mora i oceani</category>
    </item>
      </channel>
</rss>