﻿<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0">
  <channel>
    <title>Bioteka</title>
    <link>http://www.bioteka.hr/</link>
    <description>Nek&#039; ti edukacija bude zanimacija</description>
    <lastBuildDate>Tue, 28 Apr 2026 12:58:35 +0100</lastBuildDate>
    <docs>http://backend.userland.com/rss/</docs>
    <generator>XOOPS</generator>
    <category>Flora</category>
    <managingEditor>podrska at biologija dot com dot hr</managingEditor>
    <webMaster>podrska at biologija dot com dot hr</webMaster>
    <language>en</language>
        <image>
      <title>Bioteka</title>
      <url>http://www.bioteka.hr/images/logo.gif</url>
      <link>http://www.bioteka.hr/</link>
      <width>144</width>
      <height>80</height>
    </image>
            <item>
      <title>Zaviri u Globalno skladište sjemena na Svalbardu</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.47/Zaviri-u-Globalno-skladi%C5%A1te-sjemena-na-Svalbardu.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Ulaz u Globalno skladi&amp;scaron;te sjemena (foto: Mari Tefre)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://www.bioteka.hr/uploads/img5315e9723192e.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 5px;&quot; title=&quot;Ulaz u Globalno skladi&amp;scaron;te sjemena (foto: Mari Tefre)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Banke sjemena su ustanove koje pohranjuju sjeme različitih vrsta biljaka kako bi ih se očuvalo u slučaju različitih prirodnih katastrofa, ratova, bolesti i sličnih događaja zbog kojih bi neko sjeme (odnosno biljka) moglo nestati. U bankama sjemena se čuvaju različite vrste sjemena, od različitih usjeva pa sve do sjemena rijetkih i ugroženih vrsta koje bi mogle izumrijeti. Jedno mjesto na svijetu također čuva sjeme i veoma je posebno, a vi&amp;scaron;e o njemu pročitaj u nastavku!&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Tue, 04 Mar 2014 15:13:44 +0100</pubDate>
      <guid>ae6f-5028-88d2-29b3-e1fb-01ad-a0df-1a3e</guid>
	  <category>Flora</category>
    </item>
        <item>
      <title>Nauči razlikovati najčešće vrste hrastova u Hrvatskoj!</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.45/Nau%C4%8Di-razlikovati-naj%C4%8De%C5%A1%C4%87e-vrste-hrastova-u-Hrvatskoj.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Hrast lužnjak (foto: Wikimedia Commons)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://www.bioteka.hr/uploads/img5303777c5df2f.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 5px;&quot; title=&quot;Hrast lužnjak (foto: Wikimedia Commons)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Hrast se od davnina smatrao vrhovnim stablom pa je tako kod brojnih europskih kultura hrast bio posvećen vrhovnim božanstvima. Bio je simbol Zeusa u staroj Grčkoj i Jupitera u starom Rimu. &amp;Scaron;tovali su ga i brojni drugi narodi - Slaveni, Kelti, Germani... No, pravo je pitanje &amp;ndash; koju vrstu hrasta su točno &amp;scaron;tovali?&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Tue, 18 Feb 2014 15:00:00 +0100</pubDate>
      <guid>b92a-1d8d-ee0a-ca81-1ddf-b9af-a23f-821c</guid>
	  <category>Flora</category>
    </item>
        <item>
      <title>Relikti - prastari vladari planina</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.13/Relikti---prastari-vladari-planina.html</link>
      <description>&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;Velebitska degenija (foto: Damir Vuku&amp;scaron;ić)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fb828bd528d6.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Velebitska degenija (foto: Damir Vuku&amp;scaron;ić)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Pojednostavljeno, relikti su one vrste koje danas imaju puno manji životni prostor nego &amp;scaron;to su to imale u pro&amp;scaron;losti, odnosno u pro&amp;scaron;lom geolo&amp;scaron;kom razdoblju. Drugim riječima, relikt je ona biljna ili životinjska vrsta koja je ostatak nekada velike i &amp;scaron;iroko rasprostranjene populacije. Do smanjenja veličine populacije dolazilo je zbog niza razloga kao &amp;scaron;to su: klimatske promjene (npr. promjena temperature), geografske promjene (npr. nastajanje planinskih masiva, odvajanje dijela kopna, stvaranje otoka) i čovjekov utjecaj (npr. uni&amp;scaron;tavanje &amp;scaron;uma). Sve to može utjecati na smanjenje populacije određene vrste, a ako to smanjenje ima i trend naglog opadanja brojnosti kroz duži period, onda možemo govoriti o reliktima.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Sat, 19 May 2012 23:20:00 +0100</pubDate>
      <guid>ecc3-bf65-dd79-32be-8dce-e419-6834-5a07</guid>
	  <category>Flora</category>
    </item>
        <item>
      <title>Morske cvjetnice Jadrana </title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.14/Morske-cvjetnice-Jadrana-.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Posidonija (foto: M. Sanf&amp;eacute;lix/EoEarth)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fb82c132635c.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Posidonija (foto: M. Sanf&amp;eacute;lix/EoEarth)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Jeste li znali da u Jadranu, osim brojnih vrsta algi, žive i biljke cvjetnice? Morske cvjetnice su &amp;bdquo;prave&amp;ldquo; biljke koje su se prilagodile životu u moru. Pripadaju skupini biljaka koje se zovu kritosjemenjače (&lt;em&gt;Angiospermae&lt;/em&gt;), imaju razvijen korijen, stabljiku, list i cvijet. Jadransko more naseljavaju četiri vrste morskih cvjetnica a to su tzv. morska trava (posidonija), morska svilina&lt;em&gt;, &lt;/em&gt;patuljasta svilina i čvorasta morska resa&lt;em&gt;. &lt;/em&gt;Najznačajnija i najrasprostranjenija u Jadranskom moru je posidonija koja je endemska vrsta Sredozemnog mora. Vi&amp;scaron;e o morskim cvjetnicama, njihovoj važnosti u moru i karakteristikama pročitajte u nastavku.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Sat, 19 May 2012 23:20:00 +0100</pubDate>
      <guid>559a-4ff5-571d-2003-bff6-145f-c3bc-b0c9</guid>
	  <category>Flora</category>
    </item>
        <item>
      <title>Močvarna staništa u Hrvatskoj</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.12/Mo%C4%8Dvarna-stani%C5%A1ta-u-Hrvatskoj.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Kopački rit (foto: Wikimedia Commons)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fb8130d2d629.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Kopački rit (foto: Wikimedia Commons)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;U povijesti su se uz močvare vezale riječi kao &amp;scaron;to su vlažna i smrdljiva, na njih se gledalo kao na raspadajuća stani&amp;scaron;ta te ih se često isu&amp;scaron;ivalo kako bi se dobilo plodno zemlji&amp;scaron;te. U novije doba shvaća se važnost močvarnih područja osobito zbog toga &amp;scaron;to one kontroliraju poplave, prazne vodene rezerve, zadržavaju i talože nanose te neutraliziraju razne otrove. Mogli bismo ih&amp;nbsp; nazvati spužvama koje, ovisno o količni podzemne i povr&amp;scaron;inske vode, otpu&amp;scaron;taju ili zadržavaju &amp;nbsp;vodu. Ako negdje želite pronaći milijune kukaca, beskralje&amp;scaron;njaka, ptica, riba i raznolike vodene vegetacije, močvara je pravo mjesto za to!&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Sat, 19 May 2012 22:10:00 +0100</pubDate>
      <guid>5093-cb16-9a87-43b4-4ebe-827d-2c6b-8c23</guid>
	  <category>Flora</category>
    </item>
      </channel>
</rss>