﻿<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0">
  <channel>
    <title>Bioteka</title>
    <link>http://www.bioteka.hr/</link>
    <description>Nek&#039; ti edukacija bude zanimacija</description>
    <lastBuildDate>Tue, 28 Apr 2026 12:56:10 +0100</lastBuildDate>
    <docs>http://backend.userland.com/rss/</docs>
    <generator>XOOPS</generator>
    <category>Geologija</category>
    <managingEditor>podrska at biologija dot com dot hr</managingEditor>
    <webMaster>podrska at biologija dot com dot hr</webMaster>
    <language>en</language>
        <image>
      <title>Bioteka</title>
      <url>http://www.bioteka.hr/images/logo.gif</url>
      <link>http://www.bioteka.hr/</link>
      <width>144</width>
      <height>80</height>
    </image>
            <item>
      <title>Tragom ugaslog vulkana u Hrvatskom zagorju</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.32/Tragom-ugaslog-vulkana-u-Hrvatskom-zagorju.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Brežuljkasti krajolik (foto: Flickr)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fdafa669bafb.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Brežuljkasti krajolik (foto: Flickr)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Zna&amp;scaron; li da u Hrvatskoj postoji vulkan? To nije aktivni vulkan koji izbacuje vulkanske bombe i izlijeva lavu iz kratera, već je fosilni vulkan koji vi&amp;scaron;e nije aktivan. O njegovoj davnoj aktivnosti svjedoče samo geolo&amp;scaron;ki nalazi. Područje na kojem se nalazi zove se Gaveznica - Kameni vrh i nalazi se u blizini grada Lepoglave, u Hrvatskom zagorju.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Fri, 01 Jun 2012 15:10:00 +0100</pubDate>
      <guid>43b9-ec8e-ecb3-2c32-3353-2594-b8b2-79d2</guid>
	  <category>Geologija</category>
    </item>
        <item>
      <title>Zaboravljene priče hrvatskih planina</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.31/Zaboravljene-pri%C4%8De-hrvatskih-planina.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Izlazak sunca nad planinom (foto: Flickr)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fc936a96be7b.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Izlazak sunca nad planinom (foto: Flickr)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Planine i danas kriju mnoge tajne. Čak i one nama najbliže, za koje mislimo da su u potpunosti istražene. Iznad glavnoga grada, na obroncima Medvednice, krije se zlokobna bolnica Brestovac. Na istoj planini, samo malo dalje, nalaze se ostatci zaboravljenog botaničkog vrta. Malo ljudi je uopće čulo za takva mjesta, samo najstrastveniji istraživači i planinari. A jesi li ikada slu&amp;scaron;ala/o priče iz na&amp;scaron;e, slavenske mitologije? I tamo ima priča i legendi o na&amp;scaron;im planinama. &amp;nbsp;Zna&amp;scaron; li možda kako dobiti dozvolu za vožnju na metli? Ili da je jednom postojao kralj koji je vi&amp;scaron;e volio planinariti i skupljati biljke, nego vladati svojom kraljevinom...&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Thu, 31 May 2012 23:20:00 +0100</pubDate>
      <guid>7c77-6e46-8e24-4216-105e-d1f8-a561-b809</guid>
	  <category>Geologija</category>
    </item>
        <item>
      <title>Kult špiljskog medvjeda u špilji Veternica</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.30/Kult-%C5%A1piljskog-medvjeda-u-%C5%A1pilji-Veternica.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Muzejski model &amp;scaron;piljskog medvjeda (foto: Flickr)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fdaf8705d57e.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Muzejski model &amp;scaron;piljskog medvjeda (foto: Flickr)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Ukoliko želite posjetiti zanimljivo mjesto gdje je živio daleki čovjekov predak, a živite u Zagrebu, ne morate putovati do susjedne Krapinsko-zagorske županije u Hu&amp;scaron;njakovo, ili jo&amp;scaron; dalje, u svjetski poznata paleolitska nalazi&amp;scaron;ta Altamira u &amp;Scaron;panjolskoj ili Lascaux u Francuskoj. Jednostavno otiđite na izlet do Medvednice.&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Mon, 28 May 2012 01:10:00 +0100</pubDate>
      <guid>7a4d-e2ac-e212-48b4-5f32-ac54-909d-65df</guid>
	  <category>Geologija</category>
    </item>
        <item>
      <title>Rudnik srebra na Medvednici</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.15/Rudnik-srebra-na-Medvednici.html</link>
      <description>&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;Rudnik Medvednica (foto: PP Medvednica)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fb90a7f4cdd4.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Rudnik Medvednica (foto: PP Medvednica)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Rudarenje nije lagan posao. Čak niti danas, kada su razvoj znanosti i tehnologije omogućili primjenu strojeva za iskapanje, transport i preradu iskopane rudače, a kamoli u davnoj pro&amp;scaron;losti, kada je izbor alata za rad bio vrlo ograničen.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Sun, 20 May 2012 15:30:00 +0100</pubDate>
      <guid>093e-78bd-2240-f41d-f889-a2ea-3817-1ffd</guid>
	  <category>Geologija</category>
    </item>
        <item>
      <title>Kako je nastala špilja Veternica?</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.8/Kako-je-nastala-%C5%A1pilja-Veternica.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Veternica (foto: Damir Kovačić)&quot; height=&quot;169&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fb7c121e29e9.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Veternica (foto: Damir Kovačić)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Veternica je po svojoj duljini četvrta &amp;scaron;pilja u Hrvatskoj, te je značajno arheolo&amp;scaron;ko i &lt;strong&gt;&lt;a href=&quot;http://bioteka.hr/modules/lexikon/entry.php?entryID=111&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;paleontolo&amp;scaron;ko&amp;nbsp;&lt;/a&gt;&lt;/strong&gt; nalazi&amp;scaron;te, kao i poučni primjer kr&amp;scaron;kih pojava jer dio Medvednice u kojem se nalazi Veternica ima i kr&amp;scaron;ka obilježja. To znači da je izgrađen od karbonatnih stijena koje zovemo vapnenac i dolomit. Voda polako otapa ove stijene i uzrokuje nastanak različitih povr&amp;scaron;inskih i podzemnih kr&amp;scaron;kih oblika. Jedan od takvih oblika su i &amp;scaron;pilje, kao &amp;scaron;to je Veternica.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Sat, 19 May 2012 15:50:00 +0100</pubDate>
      <guid>d037-bd26-9b40-3f4a-c45c-e4e9-966d-d19f</guid>
	  <category>Geologija</category>
    </item>
        <item>
      <title>Glavat, svjetlo Vrhovnjaka</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.7/Glavat-svjetlo-Vrhovnjaka.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Glavat (foto: Miro Andrić)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fb7bc9bb98bf.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Glavat (foto: Miro Andrić)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Istočno od otoka Lastova prostire se perla otoka, otočića i hridi koji ovaj akvatorij čine posebnim i jedinstvenim. Svaki otočić poseban je na sebi svojstven način, a podmorski pejzaži su&amp;nbsp; priča za sebe. Najistočniji otok lastovskog arhipelaga, Glavat, koji pripada otočnoj skupini &lt;em&gt;Vrhovnjaka&lt;/em&gt;, prepoznatljiv je iz daljine po velebnoj svjetioničarskoj zgradi koja je na njemu izgrađena. Kameno zdanje Glavatu je dalo posebnu osobnost i privlačnost.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Sat, 19 May 2012 15:40:00 +0100</pubDate>
      <guid>e64b-0d0e-c340-52eb-076d-a208-a50f-8549</guid>
	  <category>Geologija</category>
    </item>
        <item>
      <title>Sušac, otok izgubljenih ljubavi</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.6/Su%C5%A1ac-otok-izgubljenih-ljubavi.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Su&amp;scaron;ac (foto:  HTZ)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fb788948282d.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Su&amp;scaron;ac (foto:  HTZ)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Pučinski otok Su&amp;scaron;ac se za vedrih dana uočava čim se isplovi iz perle Paklenih Otoka. Promatran iz smjera Paklenih Otoka, Su&amp;scaron;ac je jedino kopno između Vi&amp;scaron;kog arhipelaga, s desne strane, te Korčule i Lastovskog arhipelaga, s lijeve strane. Otok se geografski pruža u smjeru sjever &amp;ndash; jug. Vi&amp;scaron;i sjeverni dio otoka, s 239 metra visokim vrhom &lt;em&gt;Su&amp;scaron;ac&lt;/em&gt;, gusto je obrastao niskom mediteranskom vegetacijom, a s južnim dijelom, na vrhu koga dominira&amp;nbsp; kamena svjetioničarska zgrada, spojen je niskim kopnenim prijevojem. Gledajući iz smjera Visa, zbog tog se prijevoja stvara lažan optički dojam dva otoka.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Sat, 19 May 2012 15:00:00 +0100</pubDate>
      <guid>50c3-1e27-3ee1-9c2a-7729-7dca-188f-8885</guid>
	  <category>Geologija</category>
    </item>
        <item>
      <title>Palagruža, arhipelag izgubljen na pučini</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.5/Palagru%C5%BEa-arhipelag-izgubljen-na-pu%C4%8Dini.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Palagru&amp;scaron;ki arhipelag  (foto: Tomislav Gomerčić)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fb77b2961047.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Palagru&amp;scaron;ki arhipelag  (foto: Tomislav Gomerčić)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Najudaljenija i geolo&amp;scaron;ki najstarija otočna skupina Jadrana, Palagru&amp;scaron;ki arhipelag, jedno je od najljep&amp;scaron;ih i najatraktivnijih odredi&amp;scaron;ta na Jadranu. Ljepote krajobraznih pejzaža i podmorja jedinstvene su i nije ih lako opisati riječima. S najvi&amp;scaron;eg vidikovca u arhipelagu za vedrih noći se jasno vide svjetla obližnje Italije, a u smjeru sjevera vidljive su siluete Su&amp;scaron;ca i Lastova. Za vedrih dana moguće je uočiti i obrise Visa. Palagruža je, doista, arhipelag&amp;nbsp; izgubljen&amp;nbsp; na dalekoj&amp;nbsp; jadranskoj pučini.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Sat, 19 May 2012 11:30:00 +0100</pubDate>
      <guid>43c5-9570-f7d5-9bb5-6e94-70e5-6ae0-bcbd</guid>
	  <category>Geologija</category>
    </item>
        <item>
      <title>Sveti Andrija, otok zabranjenih ljubavi</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zemlja/index.php/zemlja.Članci.4/Sveti-Andrija-otok-zabranjenih-ljubavi.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Elafiti (foto: HTZ)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fb76f47ac7a4.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 10px;&quot; title=&quot;Elafiti (foto: HTZ)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Sveti Andrija je otok koji dominira dubrovačkim akvatorijem. Nalazi se jugozapadno od Dubrovnika, a pripada otočnoj skupini &lt;em&gt;Elafit&lt;/em&gt;&lt;em&gt;i&lt;/em&gt;, prikazanoj na naslovnoj fotografiji. Od ostalih se otoka ove skupine već na prvi pogled razlikuje velikom kamenom svjetioničarskom zgradom koja je, kao i otok sam, prepuna mističnih priča iz davnina. O legendama, svjetioniku i biologiji ovog prekrasnog otoka, vi&amp;scaron;e doznajte u nastavku.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Sat, 19 May 2012 10:30:00 +0100</pubDate>
      <guid>3d2b-1e1f-1ba1-8504-4a14-dfae-6d2a-6bd7</guid>
	  <category>Geologija</category>
    </item>
      </channel>
</rss>