Tragovima šapa kroz Europu
Autor Matea Jarak 17.2.2017. ( 439 pročitano ) Članci istog autora

Mrki medvjed (commons.wikimedia.org)Nakon šetnje Afrikom i Azijom, došli smo do nama malo poznatijeg područja. U usporedbi s ostatkom svijeta, Europa je zapravo malena. Kao treći najnaseljeniji kontinent, reklo bi se da od siline ljudskih naselja Europa nema više prave divljine. No, bili bismo u krivu. Staništa u Europi su toliko raznolika: planine, arktička hladna polja, pustinje i šume, sve to skriva Europa. A toliko mnoštvo različitih staništa krije i mnoštvo živog svijeta. Krenite s nama u pustolovinu Europom i upoznajte neke od njezinih najpoznatijih stanovnika.



  1. Žderonja

Žderonja (commons.wikimedia.org)Žderonja ili gorska kuna (Gulo gulo) najveći je predstavnik porodice kuna. Njegovo englesko ime je wolverine i po njemu je ime dobio poznati lik iz X-men franšize. Žderonja živi na sjeveru Europe gdje ga prati glas bijesne životinje, vrlo agresivne za svoju veličinu. Žderonja može narasti do veličine srednje velikog psa i vrlo je jak i mišićav unatoč zdepastom izgledu. Krzno mu je sjajno, smeđe sa tamnožutim prugama i vrlo gusto kako bi žderonja preživio na niskim temperaturama koje znaju zimi vladati na sjeveru. Poznato je da žderonja ispušta snažni, neugodni miris kojim obilježava svoj teritorij. Žderonja je pravi lovac pa je tako zabilježeno da je jedan žderonja ubio čak i losa! Osim što lovi, žderonja će pojesti i strvinu koja je ostala nakon vučje gozbe u čemu mu pomažu jaki gornji kutnjaci kojima trga meso i lomi kosti kako bi došao do hranjive koštane srži. Mužjak žderonja nadzire svoj veliki teritorij koji može prelaziti i 600 kilometara kvadratnih gdje ima i nekoliko ženki. Ženka u proljeće na svijet donese 2 do 3 mladunca koji ju već nakon godine dana napuštaju u potrazi za samostalnim životom.

  1. Ris

ris (en.wikipedia.org)Ris (Lynx lynx) je najpoznatija europska velika mačka. Rasprostranjen je u Europi i Aziji, a možemo ga naći i u Hrvatskoj. Po risu je i naš nacionalni park Risnjak dobio ime. Ris je malen naspram nekih svojih velikih rođaka pa tako naraste do 65 centimetara u visinu i može težiti oko 20 kilograma. Ono po čemu je ris najprepoznatljiviji njegov su kratak rep i čupave uši. Krzno mu je žućkasto do sivo smeđe boje i prošarano tamnim pjegama ili prugama. Na obrazima također ima izražene čuperke. Ris je noćna životinja koja lovi noću i u sumrak pa ima vrlo oštar vid i sluh. Najdraža hrana su mu mali sisavci poput zečeva, kunića i vjeverica, ali pojesti će i zmiju i pticu. Poznato je da ris može skočiti i do 2 metra u visinu kako bi srušio pticu u letu. Ženka risa može imati 2 do 3 mladunca koji s njom ostaju do idućeg proljeća. U Hrvatskoj je ris proglašen kritično ugroženom vrstom zbog nestajanja staništa i lova na njega.

  1. Norveški leming

Norveški leming (Lemmus lemmus) maleni je glodavac koji živi na Skandinavskom poluotoku, i to u Norveškoj, Rusiji, Finskoj i Švedskoj. Naseljava šume, staništa oko jezera i rijeka u alpskim ili subarktičkim područjima. Leming je vrlo malen, dužine tijela svega 17 centimetara pa se od predatora skriva u podzemnim tunelima. Tek rođeni leming je slijep, no kako odrasta vid mu se poboljšava. Leming će ubiti oko svaka 2 sata dok će vrijeme između spavanaca trošiti na hranjenje. Najdraža hrana su mu trava, lišće, bobice, mahovina i kora drveća. Ako ne jede ili spava, leming se razmnožava. Ženka leminga može početi imati svoje mlade već nakon 14 dana starosti i može imati čak i do 12 mladih u jednom okotu. Leming može živjeti tek 2 godine zbog čega su obitelji leminga tako velike.

  1. Jazavac

Jazavac (Meles meles) je sramežljiva životinja koja živi diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj. Ima tamno krzno s bijelom prugom koja se proteže od vrha njuške do kraja repa, zbog čega je jedan od najprepoznatljivijih sisavaca na svijetu. Njegova je dlaka gruba i gusta pa se prije koristila za proizvodnju četki za brijanje ili kao kosa za lutke. Ima kratak rep, srednje dugu njušku i male okrugle uši. Jazavac je svejed pa će tako rado objedovati male sisavce poput miševa i krtica, ptice i njihova jaja u gnijezdima, gujavice, kukce i ličinke, guštere, vodozemce, ribe, ali i lišće, gljive i med. Za razliku od ostalih šumskih zvijeri, jazavac svoju hranu otkriva kopajući. Noćna je životinja pa mu u potrazi za hranom pomažu dobar njuh i sluh. Preko dana jazavac se odmara u svojim skrovištima iz kojih često postoji nekoliko izlaza u slučaju da zaprijeti kakva opasnost. Najveći neprijatelj jazavca je lisica koja ponekad zna i istjerati jazavca iz njegove nastambe i tamo živjeti sa svojim mladima. Problem je što su lisice jako neuredne pa ćemo nastambu jazavca i lisice vrlo lako razlikovati po smradu koji se širi iz lisičjeg doma. U proljeće se ženka i mužjak pare i mogu imati do 5 mladih koji žive s roditeljima do 2 godine.

Jazavac (flickr.com)

 

  1. Mrki medvjed

Mrki medvjed (Ursus arctos) najveći je kopneni stanovnik Europe. Nekad je mrki medvjed obitavao u cijeloj Euroaziji i Sjevernoj Americi, osim Islanda i sredozemnih otoka Sardinije, Korzike i Cipra. Danas je praktički istrijebljen u zapadnoj Europi, a obitava u središnjoj i istočnoj Europi te Skandinaviji. U Hrvatskoj možemo naići na medvjeda u Gorskom kotaru. Mužjak mrkog medvjeda svakodnevno sam šeće šumom obilježavajući svoj teritorij urinom, češkanjem po drveću i tragovima pandža na kori. Teritorij mu može biti velik i preko 250 kilometara kvadratnih. Mrki medvjed ima veliko zdepasto tijelo s kratkim repom i šiljatom njuškom. Iako mrki medvjed djeluje simpatično, u stvarnosti može biti vrlo opasan. Svojim jakim šapama može ubiti i vući plijen i 300 kilograma težak. Mrki medvjed je svejed pa ćemo ga naći kako prebire po bobicama šumskog voća, lišću, no i u lovu na ribu i strvine koju za sobom ostave ostali šumski stanovnici. Rijetka je i zaštićena vrsta, a možemo ga pronaći i na kovanici od 5 kuna. Mrki medvjed (commons.wikimedia.org)

  1. Sivi vuk

Sivi vuk (Canis lupus) pripada porodici pasa. Do razvitka poljoprivrede i stočarstva, vuk je bio najrasprostranjenija zvijer na zemlji. Bio je rasprostranjen po cijeloj Europi, Aziji, sjevernoj Africi i sjevernoj Americi. Danas je gotovo istrijebljen u svim tim dijelovima Zemlje. Danas ga možemo pronaći na Balkanu, u Sibiru, Mongoliji i u Iranu. Sivi vuk je vrlo prilagodljiva životinja pa može uspijevati u različitim staništima, poput šuma, travnjaka, čak i u blizini ljudskih naselja. Vuk živi u čoporu kojim upravljaju alfa mužjak i alfa ženka. Čopori su jako dobro povezani i sve rade zajedno, od obilježavanja teritorija do lova. Vuk se hrani velikim biljojedima poput jelena, srna i sobova, ali će pojesti i zeca, male glodavce i krtice. Vuk svojim položajem tijela i izrazima lica komunicira s ostalim članovima čopora, a najviše poštovanja i pokornosti pokazuje se alfa mužjaku, vođi čopora. Vuk je monogaman, što znači da jednom odabrani partneri ostaju zajedno do kraja života. Vučica može na svijet donijeti i do 7 mladunaca koji ostaju do svoje 2 godine života s čoporom, kad ga napuštaju i kreću stvarati svoje čopore.

Izvori: medvjedici.eu

life-vuk.hr

lovac.info

worldatlas.com

eurowildlife.org

Ocjena: 0.00 (0 glasova) - Ocijeni vijest -

Prethodni članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica