Sitna točkica, koja na karti svijeta označava Ballovu piramidu, gotovo se gubi u okolnom oceanu. No, oni koji su se uživo susreli s njom, jedva su povjerovali svojim očima. Možete li zamisliti kameni stup koji strši iz oceana i toliko je visok da se čini kao da dodiruje nebo?

Koraljne grebene često nazivaju „kišnim šumama“ oceana zato što čine jedan od najraznolikijih ekosustava na svijetu. Iako čine samo 0,1 % ukupne površine oceana, na koraljnim grebenima živi čak 25 % svih morskih vrsta. Grebeni predstavljaju složene podvodne strukture u moru koje su sastavljene od kolonija sitnih organizama, koraljnih polipa.

Sve prirodne vode, poput kiše, rijeka, jezera, mora sadrže otopljene tvari koje znanstvenici nazivaju soli. Ali svi znamo da nemaju sve vode slani okus. Evo i  malog eksperimenta: Napuni tri čaše s vodom iz kuhinjske slavine. Kušaj vodu iz jedne čaše. Iako su u njoj prirodno prisutne otopljene soli, voda je pitka, zar ne? U drugu čašu dodaj prstohvat kuhinjske soli i primjetit ćeš da će ti voda ili i dalje biti pitka ili ćeš je osjećati kao blago slanu, što ovisi o tvojim okusnim pupoljcima  za slano. U treću čašu dodaj čajnu žličicu soli i tvoji okusni pupoljci će snažno protestirati da je ta voda preslana za piće – u toj čaši vode ima jednako soli koliko i u čaši morske vode!

Krajem 90-ih godina prošlog stoljeća znanstvenici su otkrili na stotine slatkih jezera ispod debelog sloja leda na antarktičkom kontinentu (debljina leda ponekad iznosi i više od 3500 m). Ta jezera su vjerojatno ostala nepromijenjena zadnjih 15-20 milijuna godina! Otkrićem života u tim jezerima znanstvenici bi stekli uvid u život u dalekoj prošlosti i stoga se znanstveni timovi različitih zemalja natječu koji će od njih prvi doći do novih spoznaja o životu u tajanstvenim jezerima.

Zamisli na trenutak kako bi se osjećala/o da cijeli svoj život provedeš u okolišu bez ijedne zrake svjetlosti. Bilo bi to prilično tmurno, zar ne? Dubokomorski organizmi zato su razvili jednu doista prekrasnu prilagodbu. Naime, jedini izvor svjetla u njihovom okolišu je bioluminiscencija, odnosno svjetlo koje stvaraju sami, i to kemijskim reakcijama u posebnim stanicama, takozvanim fotocitama.

"Najmorskije" od svih mora, more opkoljeno morem, more unutar mora, more koje se odreklo ikakve veze s kopnom od davnina je povezano s brojnim legendama i mitovima. Od morskih struja u kojima nestaju brodovi, poveznica s legendarnim kontinentom Atlantidom i Bermudskim trokutom pa do goleme količine plutajućih algi po kojem je more dobilo ime.

Dubokim morem smatraju se sve dubine veće od 1 000 m. Kako do tih dubina uopće ne dopire svjetlo, dugo se smatralo da je to područje bez života, ali su istraživanja pokazala da je ono itekako bogato živim svijetom koji se prilagodio posebnostima staništa.