Većina nas je čula za papige, gavrane pa čak i pse koji mogu izgovoriti nekoliko riječi ili čak i cijele jednostavne rečenice. Ali za slona, koji sasvim razgovijetno izgovara riječi, i to na korejskom jeziku, sigurno niste. Zašto je slon odlučio progovoriti, a tako nešto nije zabilježeno ni kod primata, koji su naši najbliži srodnici, pročitajte u nastavku.
Mužjak azijskog slona (Elephas maximus), nazvan Koshik, stanovnik je južnokorejskog zoološkog vrta Everland. Naučio je oponašati pet korejskih riječi i to vrlo pravilnog izgovora. Može reći: bok, ne, lezi, sjedi i dobar. Naime primati, koji su čovjekovi najbliži srodnici daju nam iznenađujuće malo ovakvih primjera o oponašanju ljudskog govora. 
Ženka azijskog slona sa svojim mladuncem
Angela Stoeger sa Sveučilišta u Beču koja se bavi bioakustikom (znanost koja spaja biologiju i zvukove) došla je u Južnu Koreju provjeriti o čemu se točno radi. Promatrala je kako točno slon stvara zvukove. Koshik prvo savije svoju surlu s desne strane, a zatim stavlja njezin vrh u usta prije nego proizvede zvuk. Nemoguće je vidjeti što se događa u ustima slona i kako on točno proizvodi zvuk, ali on je iste frekvencije kao i kod njegovih timaritelja tako da nema sumnje da zaista oponaša ljudski govor. Ovo je potpuno nov način nastanka govora zbog toga što ptice (kod kojih je govor najviše proučavan) stvaraju zvuk potpuno drugačijim putem. Ovo je potpuno nov način nastanka govora!
Stoeger je snimila njegov ''govor'' i zatim snimku pustila ljudima kojima je korejski materinji jezik. Od njih 16, koliko ih je slušalo Koshikov govor, većina se složila oko samoglasnika koje slon proizvodi, ali suglasnike su pojedinci različito interpretirali no svi su davali smislene riječi koje su dio korejskog rječnika: ''annyong'' (bok), ''aniya'' (ne), ''nuo'' (lezi), ''anja'' (sjedi), ''choah'' (dobar). Slon može odgovoriti na te riječi kada su mu upućene, ali nema dokaza da ih koristi smisleno i s namjerom. Jer slon se neće naljutiti ako njegovi čuvari ne sjednu kada im on to kaže.  
Usporedba azijskog (lijevo) i afričkog (desno) slona. Možeš li pronaći razlike? Jedna teorija zašto je Koshik počeo govoriti je sljedeća. On je bio punih sedam godina jedini slon u zoološkom vrtu, jer je s pet godina odvojen od ostala dva slona s kojima je prije živio. Kako bi na neki način komunicirao s timariteljima bio je vrlo motiviran naučiti neke od riječi koje su mu bile upućene. Ako počnete ponavljati riječi koje je osoba upravo izgovorila, velika je vjerojatnost da ćete privući pozornost na sebe. Veterinar iz zoološkog vrta dalje predlaže da je slon počeo govoriti kako bi zadobio povjerenje svojih timaritelja. Naime, kad je došao u zoološki vrt u kojem sada živi bio je vrlo plašljiv za jednog slona pa su stoga timaritelji mogli spavati u njegovoj blizini. On pretpostavlja da su upravo ta bliskost i kontakt koji su se razvili između slona i timaritelja ključni faktor zašto je slon odlučio progovoriti. Stoeger i njeni kolege koji su radili na ovom projektu sada proučavaju oponašaju li slonovi zvukove drugih slonova. Zvukove, odnosno riječi, koje Koshik proizvodi možete pogledati u kratkom filmu na ovom linku.
Izvor: biologija.com.hr Stoeger, S. A., Mietchen, D., Oh, S., de Silva, S., Herbst, T., C., Kwon, S., Fitc, W., T. (2012): An asian elephant imitates human speech, Current Biology, Volume 20.
|