Sve što trebaš znati o mahovinama
Autor Behija Salkić 27.3.2014. ( 19277 pročitano ) Članci istog autora

Mahovina (foto: Thomas Bresson)Svaki puta kada se priča o biljkama, uvijek se obično misli na velika stabla i šume, na povrće, na travnjake i livade... No, postoji jedna velika skupina biljaka o kojoj se ne priča toliko puno. Najveća vrsta unutar te skupine je visoka svega 50 centimetara, a neke su toliko malene da ih treba tražiti puzajući. U ovom članku ćemo ispričati priču o tim malenim biljčicama, o mahovinama.



Mahovine su najjednostavnije građene biljke koje su se na Zemlji pojavile prije preko 450 milijuna godina. Kažemo da su jednostavno građene, budući da nemaju razvijen pravi provodni sustav. Zbog toga ih se naziva i nevaskularnim biljkama (ostale biljke, koje imaju razvijen provodni sustav su vaskularne biljke).

 

Kako izgledaju?

Upravo zbog toga što nemaju razvijen pravi provodni sustav, nemaju niti razvijenu pravu stabljiku, listove i korijen. Ipak, imaju strukture koje podsjećaju na stabljiku, listove i korijen. Pa prema tome, kao što možeš vidjeti na slici ispod, razlikujemo korjenčiće (rizoidi), listiće (filoidi) i stabalca (kauloidi). Također, kod mahovina nikada nećeš pronaći cvjetove niti sjemenke, već neke druge strukture.

 

 Izgled mahovine (prilagođeno sa Wikimedia Commons)

 

Mahovine su najčešće velike od 1 do 10 centimetara, ali postoje i iznimke. Najviše vrste mahovina pripadaju rodu Dawsonia i mogu narasti do 50 centimetara.

 Dawsonia superba (foto: Wikimedia Commons)

Dawsonia superba se može pronaći na Novom Zelandu, Australiji i u Novoj Gvineji

 

Životni ciklus

Mahovine imaju kompliciran životni ciklus, ali svim vrstama je zajedničko da se mogu razmnožavati i spolno i nespolno. Ovu prilagodbu su razvile zato što je svim mahovinama za oplodnju potrebna voda. U slučaju kada voda nije prisutna, onda se razmnožavaju nespolno (razvijaju različita rasplodna tjelešca ili rasplodne pupove).

 

 Tobolci na mahovini (foto: WIkimedia Commons)

 

Spolni način razmnožavanja se odvija uz pomoć specijaliziranih muških i žeskih struktura, tj. razlikujemo ženske arhegonije i muške anteridije.

Muški anteridij proizvodi muške spolne stanice, a ženski arhegonij proizvodi jajnu stanicu. U povoljnim uvjetima, uz pomoć vode, muške spolne stanice dolaze do arhegonija gdje oplođuju jajnu stanicu. Iz oplođene jajne stanice razvija se embrij iz kojeg se zatim razvija tobolac (fotografija iznad) u kojem će se razviti spore. Iz spora će proklijati mala mahovina koja se naziva protonema ili prokličnica, a iz nje će se razviti nove mahovine s anteridijima ili arhegonijima.

 

Gdje žive i koliko ih ima?

Mahovine imaju slabo razvijenu kutikulu, odnosno sloj koji prekriva površinu njihovih stanica. Inače, kutikula biljkama služi tome da se smanji i spriječi isušivanje biljke (kao što koža štiti ljude, tako kutikula štiti biljke). Budući da je kutikula kod mahovina slabo razvijena, one teško preživljavaju u suhim uvjetima. Stoga ćeš ih najčešće pronaći na staništima koja su bogata vlagom.

 

Mahovine koje su prekrile zid (foto: Wikimedia Commons)

 

Rastu na svim kontinentima, a posebno su česte u sjevernim predjelima Zemlje. Vrlo često ih se može pronaći i u gradovima, u kojekakvim vlažnim rupama asfalta, na starim kamenim ogradama ili čak na krovovima kuća.

 

Koliko ih ima?

Mahovine se dijele na tri glavne skupine: jetrenke ili jetrenjarke (Marchantiidae), prave mahovine (Bryidae) i antocerotale (Antoceratidae). Danas je u svijetu poznato oko 20 000 različitih vrsta mahovina, a procjenjuje se da ih je u Hrvatskoj između 900 i 1200 vrsta.

Ocjena: 7.00 (9 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: mahovine  
Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica