Divovi biljnog svijeta
Autor Igor Franić 28.5.2012. ( 9662 pročitano ) Članci istog autora

General Sherman (foto: EOL)Kada bi vas netko upitao tko je najveći živi organizam na svijetu, što biste odgovorili? Nakon kratkog razmišljanja, vjerojatno biste rekli da je to veliki slon, golemi plavetni kit ili pak žirafa dugačkoga vrata. I bili biste u pravu kada biste tražili najveću životinju na kopnu ili u moru. Ali razmislite li još malo, vidjet ćete da živi organizmi nisu samo životinje. Ovdje spadaju i oni koji veličinom, težinom, a i starošću daleko premašuju bilo koju životinju. Oni dišu, hrane se, razmnožavaju i rastu. Rasprostranjene su gotovo na svim kopnenim (a poneke i u morskim)  područjima na zemlji, a zovu se biljke.



Biljke su možda spore i na prvi pogled nisu baš aktivne, ali baš ta sporost i činjenica da se ne žure omogućava im da postanu najviši organizmi na svijetu. Pođimo malo u Sjevernu Ameriku, u obalno područje savezne države Kalifornije i potražimo najviša stabla na svijetu. Ovdje ćemo naći goleme obalne sekvoje (Sequoia sempervirens, desno) koje nerijetko dostižu visine i preko 110 metara! One su pravi divovi u svijetu biljaka, a kako bi postigle ovoliku visinu, nekima je bilo potrebno i više od 2000 godina! U doba Rimskoga carstva ove su biljke bile tek mladice na putu u svijet divova. Šuma obalne sekvoje (foto: EOL)Ovakvo ogromno stablo pije i puno vode, no dovesti vodu iz korijena sve do visoke krošnje može biti nemoguć zadatak. Otkriveno je da golema sekvoja velik dio vode dobiva i iz guste magle koja okružuje njezinu krošnju. Najvećom sekvojom za sada se smatra Hyperion visine 115 metara, dok je obujmom najveći golemi mamutovac imena General Sherman (naslovna fotografija).

Ako mislite da su sve biljke spore kao puž dok rastu, prevarili biste se. Neke vrste bambusa, koje ustvari spadaju u porodicu trava, rastu velikom brzinom (fotografija dolje lijevo). Oni u jednome danu mogu narasti i 90 centimetara! Ovaj se bambus sigurno ne kreće puževim korakom.

Sada ćemo se nakratko premjestiti s visokih krošnji do neobičnih stabala na obroncima planina. Ovdje se nalaze tisućljetni borovi (Pinus longaeva, fotografija dolje desno). Iz samog imena možete zaključiti po čemu su ovi borovi tako posebni. To su borovi stariji i od egipatskih piramida! Nekima od njih određena je starost od skoro 5000 godina! U doba kada je Amerika otkrivena, ova su stabla već bila u dubokoj starosti.

Tisućljetni bor (foto: Wikimedia) Bambus (foto: Wikimedia)

Brzorastući bambus (lijevo) i tisućljetni bor (desno)

U Hrvatskoj također imamo neke zanimljive biljke. Kod nas možemo naći vrlo stare masline kao npr. ona na Brijunima stara 1600 godina. Također, u park šumi Golubinjak u blizini Delnica nalazi se „Kraljica šume“, jela stara oko 200 godina, visine od 37 metara.

Biljke dolaze u svakakvim oblicima, a njihova starost i visina samo je mali dio čudesnoga svijeta biljaka.

Ocjena: 9.00 (2 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: bor   tisućljetni   mamutovac   sekvoja  
Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica

Bioteka novi logo

Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti

© sva prava pridržana, 2019.