Što pčele čine tijekom zime?
Autor Ivan Car 11.3.2015. ( 2687 pročitano ) Članci istog autora

foto: flickr.comPčele medarice su jedini insekti koje proizvode hranu (med) koju jedu i ljudi, a to čine na isti način već najmanje 150 milijuna godina. Možda ste primjetili da ih se tijekom zime ne može vidjeti na otvorenom prostoru. Jeste li se ikad pitali što one čine tijekom zime ako već ne proizvode med? Odgovor slijedi u daljnjem tekstu.



Pčela medarica (rod Apis) spada u potporodicu pravih pčela (Apinae) koje se nalaze unutar reda opnokrilaca (Hymenoptera), a to su mali do veliki kukci (razred Insecta) kojima tijelo nikad nije spljošteno. Glava im je slobodna i pokretna, oči velike i složene, mozak razvijen, usni organi prilagođeni za grizenje i lizanje pa su donje čeljusti i donja usna manje-više produljeni. Imaju velike slinske žlijezde. Prednja krila su im veća od stražnjih. Dobri su letači, mada postoje opnokrilci i bez krila npr. radnici u nekim zadrugama. Zadak je obično vrlo pomičan. Često su živih boja i metalna sjaja.

Pčele žive i rade u zajednicama, pčela kao pojedinac u prirodi osuđena je na smrt. Svaki roj pčela sastoji se od radilice, matice i truta. Kod jako dobro razvijenih zajednica nalazi se ukupno 50 000 do 80 000 pčela, što ovisi o košnici, a obavljaju svoje zadatke ovisno o starosti: od 3. do 5. dana starosti pčele čiste saće i ostale dijelove košnica; od 5. do 8. dana hrane starije ličinke mješavinom meda, peludi i vode; od 8. do 12. dana razviju im se mliječne žlijezde koje luče mliječ kojom te pčele hrane mlade ličinke i maticu (nakon dvanaestog dana razvijaju im se žlijezde koje luče vosak); u starosti od 18. do 21. dana pčele radilice prilaze vratima košnice i pomalo izlijeću upoznavajući okolinu, spremne za obranu svoje zajednice od neprijatelja (uljeza).Naime. za vrijeme razvoja u košnici žlijezda koja luči otrov razvila je dovoljno otrova u mjehuriću za otrov pa time njihov ubod postaje vrlo bolan.

foto: flickr.com

Kad pčele upoznaju okolinu počinju sa svojim letovima po prirodi pa ih shodno tome zovemo pčele letačice. One sakupljaju hranu do 1-2 km od košnice, a u nedostatku pogodnog bilja lete i dalje od 3-4 km od košnice. Ti letovi traju do smrti pčele radilice koja, ovisno o zamornosti, živi od 30 do 45 dana.

Koliko su pčele važne pročitajte u prije objavljenom članku.

Pčele tijekom zime

Većina pčela hibernira tijekom hladnijih mjeseci. Pčele medarice ostaju aktivne tijekom cijele zime, unatoč niskim temperaturama i nedostatku cvijeća na kojem bi skupljale nektar.

Sposobnost kolonije pčela medarica da preživi zimu ovisi o njihovim skladištima hrane. One crpe energiju korištenjem meda da bi održavale pogodnu temperaturu u košnici. Ako u koloniji kratko traje zaliha proizvedenog meda, pčele će se smrznuti na smrt prije proljeća. U nedostatku meda pčele radilice prisile trutove da izlaze iz košnice, ostavljajući ih da gladuju. To je surova, ali neophodna kaznaza opstanak kolonije. Inače, trutovi bi previše jeli dragocjeni med te time stavili cijelu koloniju u opasnost.

Nakon što izvori nektara (cvijetovi) nestanu, pčele se spremaju za hibernaciju tijekom zime. Kad temperatura padne ispod 14 °C, radilice odlaze  u područje košnice gdje se nalaze zalihe meda. Kraljica prestaje nesti jaja u kasnu jesen i početkom zime, jer su zalihe hrane ograničene, a radilice se moraju usredotočiti na temperaturnu izolaciju kolonije.

Pčele radilice čine skupinu oko kraljice i legla, održavajući ih toplima. Radilice okrenu svoje glave prema unutrašnjosti skupine. Pčele na unutarnjoj strani skupine mogu se hraniti pohranjenim medom. Vanjski sloj radilica izolira unutranje radilice koje se nalaze u skupini. Kako temperatura okoline raste, pčele na vanjskoj strani se malo razdvoje kako bi se omogućio veći protok zraka. Kad temperatura padne skupina se opet vraća u prvotni položaj tako da se vanjske radilice opet skupe zajedno.

Nakon što postane još hladnije, pčele počnu aktivno stvarati toplinu unutar košnice. Prvo, one se hrane medom za energiju. Tada počnu „drhtati“, odnosno vibriraju mišićima koje koriste za let, pri čemu zadrže svoja krila mirnima te time podižu tjelesnu temperaturu. Uz konstantno drhtanje tisuće pčela, temperatura u središtu skupine će se znatno povećati (na oko 34 °C). Kad radilicima na vanjskom rubu skupine postane hladno, one će biti gurnute u središte skupine, a ostale pčele će nastaviti štititi skupinu. Ovdje se može vidjeti kako pčele funkcioniraju kao vrlo dobro organizirana zajednica.

Tijekom toplijih razdoblja, cijela skupina će se kretati unutar košnice, pozicionirajući sebe oko svježih zaliha meda. Tijekom dugog razdoblja ekstremne hladnoće, pčele mogu biti u nemogućnosti kretanja unutar košnice. Ako im ponestane meda unutar skupine, mogu umrijeti od gladi samo nekoliko centimetara od dodatnih rezervi meda.

Zanimljivosti o pčelama

Pčele radilice su ženskog spola.

Prosječna pčela radilica proizvodi samo 1/12 čajne žličice meda tijekom svog života.

Matica može živjeti od 3 do 4 godine.

Pčele radilice mogu obići do 2000 cvijetova tijekom jednog dana.

Budući da su pčele gluhe, oni ne koriste zvuk kao sredstvo komunikacije, već su tijekom evolucije usavršile i razvile ples (pokret)  i vibracije kako bi dijelile najrazličitije informacije unutar zajednice.

Med se nikada ne kvari.

Izvori:

Matoničkin I., Habdija I., Primc-Habdija B., Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999.

http://insects.about.com/od/antsbeesw ... s-Keep-Warm-In-Winter.htm

http://wonderopolis.org/wonder/what-do-bees-do-in-winter/

http://www.pcelarstvo.hr/index.php/pc ... lama/59-o-pcelama-ukratko

Ocjena: 2.00 (1 glas) - Ocijeni vijest -

Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica