﻿<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0">
  <channel>
    <title>Bioteka</title>
    <link>http://www.bioteka.hr/</link>
    <description>Nek&#039; ti edukacija bude zanimacija</description>
    <lastBuildDate>Wed, 29 Apr 2026 10:32:11 +0100</lastBuildDate>
    <docs>http://backend.userland.com/rss/</docs>
    <generator>XOOPS</generator>
    <category>Biljke</category>
    <managingEditor>podrska at biologija dot com dot hr</managingEditor>
    <webMaster>podrska at biologija dot com dot hr</webMaster>
    <language>en</language>
        <image>
      <title>Bioteka</title>
      <url>http://www.bioteka.hr/images/logo.gif</url>
      <link>http://www.bioteka.hr/</link>
      <width>144</width>
      <height>80</height>
    </image>
            <item>
      <title>To je samo obična trava!</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zivisvijet/index.php/zivi-svijet.Članci.89/To-je-samo-obi%C4%8Dna-trava.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Trave (foto: Wikimedia Commons)&quot; height=&quot;218&quot; src=&quot;http://www.bioteka.hr/uploads/img60745f60b657f.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 5px;&quot; title=&quot;Trave (foto: Wikimedia Commons)&quot; width=&quot;240&quot; /&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 13px; font-weight: 500;&quot;&gt;Jeste li ikada čuli da netko biljke koje nisu pretjerano cijenjene ili su čak i neželjene naziva običnom travom? Za mnoge laike trava su sve zelene biljke po kojima se obično gazi, korovne biljke, a izraz se često u žargonu koristi i za drogu marihuanu.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Mon, 12 Apr 2021 15:40:00 +0100</pubDate>
      <guid>1fb7-220a-6fac-0bf6-fe12-9f23-a7c5-947c</guid>
	  <category>Biljke</category>
    </item>
        <item>
      <title>Cvjetajuće stablo: dobre vibracije</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zivisvijet/index.php/zivi-svijet.Članci.81/Cvjetaju%C4%87e-stablo-dobre-vibracije.html</link>
      <description>&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;Sirdavidia solannona (en.wikipedia.org, Thomas L.P. Couvreur)&quot; src=&quot;http://www.bioteka.hr/uploads/img57b2e82322934.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 5px;&quot; title=&quot;Sirdavidia solannona (en.wikipedia.org, Thomas L.P. Couvreur)&quot; width=&quot;240&quot; /&gt;Znanstvenicima koji su istražili cijelo područje Nacionalnog parka Monts de Cristal, ova je biljka stajala na svega par metara od glavne ceste, njima ispred nosa.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Wed, 17 Aug 2016 10:20:00 +0100</pubDate>
      <guid>f226-7b0d-b135-658a-3d92-5ae4-cdb0-f152</guid>
	  <category>Biljke</category>
    </item>
        <item>
      <title>Divovska muholovka: Mesojedna biljka otkrivena na Facebooku</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zivisvijet/index.php/zivi-svijet.Članci.78/Divovska-muholovka-Mesojedna-biljka-otkrivena-na-Facebooku.html</link>
      <description>&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;Drosera magnifica(foto: en.wikipedia.org)&quot; height=&quot;180&quot; src=&quot;http://www.bioteka.hr/uploads/img57ab346230a6f.jpg&quot; style=&quot;margin: 5px; float: left;&quot; title=&quot;Drosera magnifica(foto: en.wikipedia.org)&quot; width=&quot;240&quot; /&gt;Za ovu se vrstu smatra da je prva ikad otkrivena preko fotografije na Facebooku. Saznajte kako je to uspjelo znanstvenicima!&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Thu, 11 Aug 2016 10:20:00 +0100</pubDate>
      <guid>157f-927c-3527-265b-1180-9180-0b54-76e9</guid>
	  <category>Biljke</category>
    </item>
        <item>
      <title>Jantar – mala vremenska kapsula</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zivisvijet/index.php/zivi-svijet.Članci.69/Jantar-%E2%80%93-mala-vremenska-kapsula.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 13px;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;foto: flickr.com&quot; height=&quot;248&quot; src=&quot;http://www.bioteka.hr/uploads/img5591082e7f453.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 5px;&quot; title=&quot;foto: flickr.com&quot; width=&quot;268&quot; /&gt;U početku svog nastanka, prije 300 milijuna godina, jantar nije bio ni&amp;scaron;ta vi&amp;scaron;e nego obična smola koju su izlučivale kopnene biljke (četinjače) iz rodova &lt;/span&gt;&lt;em style=&quot;font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 13px;&quot;&gt;Prunus&lt;/em&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 13px;&quot;&gt; i &lt;/span&gt;&lt;em style=&quot;font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 13px;&quot;&gt;Picea &lt;/em&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 13px;&quot;&gt;na mjestu pukotine ili ozljede na kori drveta. Smola je ljepljiva i gusta, a njena zadaća je zacjeljivanje ozljede i za&amp;scaron;tita drva od infekcija i bolesti. Na zraku smola se kruti, pada na tlo i uklapa se u sediment u kojemu se odvijaju kemijski procesi 2-10 milijuna godina, sve dok &amp;bdquo;ružno pače&amp;ldquo; (smola) ne postane&amp;nbsp; &amp;bdquo;labud&amp;ldquo; - JANTAR! Dok je smola jo&amp;scaron; tekuća može zarobiti razne kukce ili biljke, čineći tako malene vremenske kapsule! Ba&amp;scaron; poput &lt;/span&gt;&lt;em style=&quot;font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 13px;&quot;&gt;kinder&lt;/em&gt;&lt;span style=&quot;font-family: Verdana, Geneva, sans-serif; font-size: 13px;&quot;&gt; jajeta s iznenađenjem, jantar čuva različite tajne i bića iz pro&amp;scaron;losti koji svjedoče o evoluciji živog svijeta na Zemlji.&lt;/span&gt;&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Mon, 29 Jun 2015 09:10:00 +0100</pubDate>
      <guid>04dc-8d6a-6df1-4ce6-c093-e5b5-ca67-a222</guid>
	  <category>Biljke</category>
    </item>
        <item>
      <title>Upoznaj najveći cvijet i najveći cvat na svijetu!</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zivisvijet/index.php/zivi-svijet.Članci.62/Upoznaj-najve%C4%87i-cvijet-i-najve%C4%87i-cvat-na-svijetu.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;foto: flickr.com&quot; height=&quot;201&quot; src=&quot;http://www.bioteka.hr/uploads/img55128dede5290.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 5px;&quot; title=&quot;foto: flickr.com&quot; width=&quot;268&quot; /&gt;U ovo doba godine, kada tople sunčeve zrake sve če&amp;scaron;će probijaju kroz meke, prozračne oblake i zagrijavaju svijet oko nas, priroda se počinje buditi iz zimskog sna. Polako stiže proljeće. &amp;Scaron;to vam prvo padne na pamet kad kažete PROLJEĆE? Hmmm... možda leptir, sunce, pčela, visibabe? Meni uvijek prva pomisao bude CVIJEĆE, tisuće različitih cvjetića svih oblika, boja, &amp;scaron;ara i mirisa. A jeste li ikada poku&amp;scaron;ali zamisliti najveći cvijet na svijetu? Ja jesam, ali najveći cvjetovi na svijetu veći su nego &amp;scaron;to sam ih mogla i zamisliti, toliko veliki da ne stanu u glavu!&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Wed, 25 Mar 2015 10:40:00 +0100</pubDate>
      <guid>3150-a531-861f-73d0-1170-eb7b-bf47-70be</guid>
	  <category>Biljke</category>
    </item>
        <item>
      <title>Mrkvin put od ljubičastog do narančastog ruha</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zivisvijet/index.php/zivi-svijet.Članci.59/Mrkvin-put-od-ljubi%C4%8Dastog-do-naran%C4%8Dastog-ruha.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;foto: flickr.com&quot; height=&quot;268&quot; src=&quot;http://www.bioteka.hr/uploads/img54e46423920d7.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 5px;&quot; title=&quot;foto: flickr.com&quot; width=&quot;268&quot; /&gt;Jeste li ikada vidjeli ljubičastu mrkvu? Naime, malo je poznato da su prve kultivirane sorte mrkve većinom bile ljubičaste boje. Danas poznata narančasta mrkva pojavljuje se u sjevernoj Europi u 16. stoljeću. Kako je tekla kultivacija ovog korjenastog povrća važnog u ljudskoj prehrani, pročitajte u daljnjem tekstu.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Wed, 18 Feb 2015 10:17:38 +0100</pubDate>
      <guid>4f98-b0eb-6517-2b6f-fab9-8829-5ff1-e012</guid>
	  <category>Biljke</category>
    </item>
        <item>
      <title>Sukulenti - mesnate biljke suhih predjela</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zivisvijet/index.php/zivi-svijet.Članci.58/Sukulenti---mesnate-biljke-suhih-predjela.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;foto: Marko Dobo&amp;scaron;&quot; height=&quot;201&quot; src=&quot;http://www.bioteka.hr/uploads/img54e309cc1d516.jpg&quot; style=&quot;margin: 5px; float: left;&quot; title=&quot;foto: Marko Dobo&amp;scaron;&quot; width=&quot;268&quot; /&gt;Svim živim bićima potrebna je voda, a nezgodno je &amp;scaron;to je ona različito raspoređena u različitim krajevima svijeta. Ponegdje ki&amp;scaron;a pada svaki dan, dok u pustinjama ne mora padati i nekoliko godina. Čudesno je kako su se živa bića uspjela prilagoditi gotovo svemu te u naizgled najnegostoljubivijim krajevima uspjela pronaći svoj dom.&amp;nbsp;Biljke koje su se prilagodile životu u okoli&amp;scaron;u u kojemu nedostaje vode nazivaju se &lt;strong&gt;kserofiti&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&lt;div&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;</description>
      <pubDate>Tue, 17 Feb 2015 10:30:00 +0100</pubDate>
      <guid>88d0-6efd-5df9-8512-5f37-2e07-fe08-e1e4</guid>
	  <category>Biljke</category>
    </item>
        <item>
      <title>Sve što trebaš znati o mahovinama</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zivisvijet/index.php/zivi-svijet.Članci.54/Sve-%C5%A1to-treba%C5%A1-znati-o-mahovinama.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Mahovina (foto: Thomas Bresson)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://www.bioteka.hr/uploads/img533433d73192e.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 5px;&quot; title=&quot;Mahovina (foto: Thomas Bresson)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Svaki puta kada se priča o biljkama, uvijek se obično misli na velika stabla i &amp;scaron;ume, na povrće, na travnjake i livade... No, postoji jedna velika skupina biljaka o kojoj se ne priča toliko puno. Najveća vrsta unutar te skupine je visoka svega 50 centimetara, a neke su toliko malene da ih treba tražiti puzajući. U ovom članku ćemo ispričati priču o tim malenim biljčicama, o mahovinama.&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Thu, 27 Mar 2014 14:30:00 +0100</pubDate>
      <guid>5f47-aa91-f7b3-ebcc-08da-5551-07b2-1316</guid>
	  <category>Biljke</category>
    </item>
        <item>
      <title>Orhideje koje oponašaju životinje</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zivisvijet/index.php/zivi-svijet.Članci.53/Orhideje-koje-opona%C5%A1aju-%C5%BEivotinje.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Talijanski kaćun, Orchis italica (foto: Flickr/E-infantes)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://www.bioteka.hr/uploads/img52f3b1bfb36ac.jpg&quot; style=&quot;float: left; margin: 5px;&quot; title=&quot;Talijanski kaćun, Orchis italica (foto: Flickr/E-infantes)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Svi mi imamo neko svoje najdraže cvijeće. Netko voli ruže, nekome su drage tratinčice. Meni su najdraži suncokreti. Ipak, svi se možemo složiti da najljep&amp;scaron;e i najneobičnije cvjetove na Zemlji imaju orhideje. Toliko je različitih boja i oblika, da ti se ponekad može i zavrtjeti u glavi, a neke su oti&amp;scaron;le toliko daleko da izgledaju kao da opona&amp;scaron;aju životinje. Otkrij koje su u nastavku!&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Thu, 06 Feb 2014 16:00:00 +0100</pubDate>
      <guid>5313-e5cb-7ce4-6028-cc1d-be68-45b4-1208</guid>
	  <category>Biljke</category>
    </item>
        <item>
      <title>Smrtonosan zalogaj</title>
      <link>http://www.bioteka.hr/modules/zivisvijet/index.php/zivi-svijet.Članci.24/Smrtonosan-zalogaj.html</link>
      <description>&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;Cvijet i list običnog ricinusa (foto: Wikimedia)&quot; height=&quot;140&quot; src=&quot;http://bioteka.hr/uploads/img4fc4da3d47205.jpg&quot; style=&quot;margin: 10px; float: left;&quot; title=&quot;Cvijet i list običnog ricinusa (foto: Wikimedia)&quot; width=&quot;225&quot; /&gt;Znanstveno ime: &lt;em&gt;Ricinus communis&lt;/em&gt;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Rasprostranjenost: uzgaja se u mnogim zemljama&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Obrana: otrov!&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p style=&quot;text-align: justify;&quot;&gt;Postoje biljke koje se brane trnjem, one koje u pomoć pozivaju pomagače ili one koje se brane kombinacijom brojnih taktika. Ali jednoj biljci sve to nije ni potrebno jer biljka o kojoj je riječ ima jedan od najjačih otrova na planetu! Samo nekoliko njezinih sjemenki dovodi do smrti, a jo&amp;scaron; je zanimljivije da ovu biljku uzgajaju brojne zemlje te se može naći u mnogim parkovima i dvori&amp;scaron;tima kao ukrasna biljka. U na&amp;scaron;im se krajevima ona zove obični ricinus, a ponekad i skočac.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;</description>
      <pubDate>Tue, 29 May 2012 15:10:00 +0100</pubDate>
      <guid>eb06-0594-6962-c018-742f-0e32-75c5-1634</guid>
	  <category>Biljke</category>
    </item>
      </channel>
</rss>