Bodljikaši Jadranskog mora – 3.dio
Autor Agata Kovačev 07.4.2015. ( 4266 pročitano ) Članci istog autora

foto: wikimedia.orgIako ih mnogi smatraju neupadljivom vrstom u moru, trpovi (poznatiji kao morski krastavci) igraju veliku ulogu u morskom ekosustavu. Znate li zašto ih zovemo morskih usisivačima? Zbog čega su oni tako učinkoviti i toliko traženi?







Razred: Trpovi (Holothurioidea)

Trpovi su razred bodljikaša te su najbliži srodnici ježincima i zvjezdačama.

To su bentoski organizmi koji se kreću sporo, poput puževa, po morskom dnu ili se pak u njega ukopavaju. Nalazimo ih u svim svjetskim morima, od plitkih obalnih voda pa sve do najdubljih oceana. Neke vrste trpova koje potječu iz dubokih mora mogu čak i plivati.

Tijelo trpova valjkastog je oblika i nemaju izraženu peterozrakastu simetriju. Na kraju tijela nalazi se usni otvor, dok s leđne strane i bočno iz tijela izrastaju brojne trnolike izrasline koje podsjećaju na krastavce. Oni su od tamnosmeđih do smeđoljubičastih boja, a prosječna veličina je od 10 do 30 cm.

Većina trpova spada u rodove trpovi (Holothuria) i morski krastavci (Cucumaria). Prema nepotpunom popisu u Jadranskom moru obitava 36 vrsta trpova među kojima su najprepoznatljivi i najzastupljeniji običi trp (Holothuria tubulosa - naslovna fotografija), plosnati trp (Stichopus regalis) i morski krastavac (Cucumaria planci). 

foto: wikimedia.org

Oni su nam jako bitni jer za sobom ostavlju čist i jako uredan okoliš. Pitate se kako? Za njih je karakteristično da gutaju velike količine sedimenta koje su se nataložile na morskom dnu i upravo zato ih nazivamo ''morskim usisivačima'' jer na taj način čiste morsko dno filtrirajući taj organski detritus (bestrukturna masa sastavljena od vrlo sitnih čestica organske tvari, nastala raspadanjem organizama, tkiva ili stanica zbog smrti, degeneracije ili nekroze).

Isto tako, budite malo oprezni ako se nađete u blizini morskih krastavaca. Neću vas oni ujesti, ali ako osjete da su u nekakvoj opasnosti, znaju izbaciti dugačke ljepljive niti koje se zalijepe i vrlo brzo se stvrdnu, tako da ih je poslije teško odlijepiti sa sebe. Ako pokušate pomaknuti morskog krastavca, nemojte se iznenaditi ako se on prepolovi i izbaci svoju utrobu. Vrlo brzo će on to nadoknaditi, jer ima veliku moć regeneracije i već za nekoliko tjedana obnoviti će svoje organe koje je izgubio.

Možete li zamisliti da umjesto hobotnice jedete trpa? 

Početkom 90-ih godina 20. stoljeća, započeo je komercijalni izlov trpova u Jadranskom moru te izvoz poluprerađenih trpova u Japan gdje je morski krastavac postao pravi gurmanski specijalitet pod nazivom ''trepank''. 

foto: wikimedia.org

Zbog slabe pokretljivosti i lako dostupnih životinja, 1998.godine ograničen je lov te je zabranjen izlov i sakupljanje u komercijalne svrhe prema posebnom pravilniku o zaštiti trpova (NN 76/98) kako bi ''morski usisivači'' i dalje za sobom ostavljali čisto morsko dno.

Izvori:

1. Tom Turk (2011): Pod površinom Mediterana; Školska knjiga, Zagreb.

2. Habdija, I., Primc-Habdija, B., Radanović, I., Vidaković, J., Kučinić, M., Špoljar, M., Matoničkin, R., Miliša, M., (2004): Protista - Protozoa i Metazoa - Invertebrata. Funkcionalna građa i praktikum. Meridijani, Samobor.

Ocjena: 5.00 (1 glas) - Ocijeni vijest -

Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka
Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica