 Mislite li za sebe da ste pravo njuškalo? E, niste! Svaka druga njuška u životinjskom carstvu bi vas pretekla. S jadnim nosevima kakve imamo, teško nam je pojmiti koliko je važno i bitno osjetilo njuha većini životinja. Nanjušiti ili ne nanjušiti, pitanje je života ili smrti. Životinje s jako razvijenim osjetom njuha obično imaju slab vid, pa je njuh taj kojim pronalaze hranu, izbjegavaju neprijatelje i prepoznaju partnere za razmnožavanje.
U natjecanju za najbolje njušenje (moram reći njušanje jer svi pobjednici nemaju nos  ) nagrade se dijele u više kategorija…  Kategorija: „Njušenje ručka u vodi“ Šampioni u kategoriji „Njušenje ručka u vodi“ morski su psi – kap krvi mogu detektirati na udaljenosti od jednog kilometra. Bilo koja ozlijeđena životinja (uključujući i čovjeka) nije sigurna od njegovih ralja, no ni one potpuno zdrave nisu van opasnosti. Uznemirene, ispuštaju u vodu kemijske spojeve kako bi upozorile druge. Na njihovu žalost, te signale može nanjušiti - pogodite tko! Kategorija: „Njušenje partnera“
U kategoriji „Njušenje partnera“ pobjedu pak odnosi dudov svilac. Zamislite da možete nanjušiti svoju buduću curu s udaljenosti od 11 kilometara! Tako to rade dudovi svilci! Kako, kad nemaju nos? Svojim perjastim antenama ovi kukci mogu osjetiti mirise i feromone, bezmirisne molekule koje služe za komunikaciju unutar vrste. 
Leptir dudov svilac Zahvaljajući feromonima, „dudove svilke“ nemaju probleme s udvračima. Ispuste samo malu količinu i uskoro svi svilci u krugu od 11 kilometara doslovce lepršaju oko nje! Znanstvenici su uspjeli izolirati feromon i nazvali ga bombikol, prema latinskom imenu dudovog svilca, Bombyx mori. Marljivo su izračunali da kad bi jedna ženka svilca ispustila sav bombikol koji ima, mogla bi prizvati BILIJUN mužjaka odjednom! Lako je dudovim svilcima detektirati jedan kemijski spoj. Puno je teže nanjušiti složene mirise koje čini više kemijskih spojeva. U tome su vrsni psi, osobito tragači, a ne zaostaju ni štakori. Mogu neovisno mirisati nosnicama, što im pomaže da jako točno u prostoru odrede odakle dolazi miris (bilo neprijatelja, bilo plijena). Impresionirali su znanstvenike kad su u pokusima odredili izvor mirisa u manje od sekunde, brže nego što uspiješ reći šnjof! Kategorija: „Najbolji njuh na kopnu“
Ali pobjedu u kategoriji „Najbolji njuh na kopnu“ ipak odnosi – medvjed. Dok psi imaju 100 puta bolji osjet njuha nego ljudi, a psi tragači 300 puta, medvjeđi je pak 7 puta bolji od njuha tragača! Da se ne mučite s matematikom, medvjedi njuše 2100 puta bolje nego ljudi! 
Polarni medvjed Taj nenadmašan nos potreban je medvjedima jer često traže hranu ispod zemlje - lukovice i korijenje, životinje skrivene u brlozima. Mogu nanjušiti miris hrane udaljene kilometrima, a njuh je najistančaniji u polarnih medvjeda koji mogu nanjušiti životinjska trupla s udaljenosti veće od 8 kilometara ili pak tuljana skrivenog pod snijegom ili ledom debelim i do jednog metra! Vrh njuške sadrži mnogo malih mišića kojima mogu vrlo precizno pomicati nos, gotovo kao ljudi prste. Unutrašnjost njihovih nosina je naborana tako da ima mjesta za milijune njušnih stanica i živčanih završetaka koji prenose signale u mozak gdje se obrađuju i pohranjunju u mirisnu mentalnu mapu. 
Velika bijela psina Ljudi se orijenitiraju vizualno: kod kuće sa zelenom živicom skreni lijevo, i produži do kuće sa žutom fasadom, drvenom ogradom i jezercem s lopočima u vrtu. Medvjedi ne doživljavaju svijet oko sebe na taj način. Da bi došli do svog omiljenog grma borovnica oni ne idu „uz potok do slomljenog drveta gdje skreću lijevo, a nakon toga desno kod kamena obraslog mahovinom“. Medvjedi će se, iako vide jako dobro, prvenstveno orijentirati prema mirisima: niz miris vode do mirisa mravinjaka sve do ugodnog mirisa borovnica. Meni je teško, a vjerujem i vama, zamisliti kako je kad te kroz život vodi nos, a ne oči!
 Možda će to najbolje opisati staro indijansko kazivanje: „Borova iglica padoše u šumi. Orao ju je vidio. Jelen čuo. Medvjed nanjušio.“
| 