Kukci su izuzetno zanimljiva skupina životinja. Ima ih svakakvih – velikih i malih, uglednih i neuglednih, opasnih i bezopasnih, otrovnih i neotrovnih, slobodno nastavi niz dalje… No, u ovom članku ćeš upoznati jednog straaašnog kukca, pravu zvijer. O kome se radi, otkrij u nastavku!

Živiš u gradu i često viđaš vrane? Sive i crne, jel' tako? E pa otkrit ću ti jednu tajnu, crne vrane ne žive u Hrvatskoj, a o kojoj tajanstvenoj crnoj ptici pričam, otkrij u nastavku!

Mislite li za sebe da ste pravo njuškalo? E, niste! Svaka druga njuška u životinjskom carstvu bi vas pretekla. S jadnim nosevima kakve imamo, teško nam je pojmiti  koliko je važno i bitno osjetilo njuha većini životinja. Nanjušiti ili ne nanjušiti, pitanje je života ili smrti. Životinje s jako razvijenim osjetom njuha obično imaju slab vid, pa je njuh taj kojim pronalaze hranu, izbjegavaju neprijatelje i prepoznaju partnere za razmnožavanje. 

Zima je vrijeme kada priroda spava. Životinje spavaju zimski san, biljke miruju sve do proljeća, a mi se moramo jako dobro zabundati kako se ne bismo smrznuli na niskim temperaturama. Ali ove niske zimske temperature nisu svima takav problem. Postoji žaba koja zimu dočekuje bez brige. Kada se zima pojavi na vratima, a temperature padnu ispod ništice ova se žaba jednostavno zaledi! Zimu provede kao kockica leda i to joj ni najmanje ne smeta.

Crveni snijeg, zeleni snijeg, narančasti snijeg… Možda mislite da izmišljam, ali uistinu postoji  snijeg u boji! Osim žutog snijega, za koji sam prilično sigurna da znate kako može nastati, u ovom zimskom članku upoznat ćemo vas s razlogom snježnog šarenila.

Većina nas je čula za papige, gavrane pa čak i pse koji mogu izgovoriti nekoliko riječi ili čak i cijele jednostavne rečenice. Ali za slona, koji sasvim razgovijetno izgovara riječi, i to na korejskom jeziku, sigurno niste. Zašto je slon odlučio progovoriti, a tako nešto nije zabilježeno ni kod primata, koji su naši najbliži srodnici, pročitajte u nastavku.

Prije nekoliko godina znanstvenik Paul Marek tijekom svog istraživačkog rada ponovo je otkrio vrstu stonoge koja nije viđena još od 1926. godine. Ono što je zanimljivo kod ove stonoge je broj njenih nogu. Koji je to broj i gdje je pronađena pročitajte u nastavku.

Gil Grissom i njegova CSI ekipa stigli su na mjesto zločina. Nažalost, nisu pronašli ni vlas kose, ni kapljicu krvi počinitelja. Svega nekoliko razmrljanih otisaka prstiju, koji im ne mogu poslužiti za identifikaciju. Prema novom znanstvenom istraživanju, Grissomu bi u rasvjetljavanju zločina mogle pomoći – bakterije!

Kupate se u moru, bezbrižno plivate kad odjednom pod nogama osjetite nešto sluzavo i ljigavo. Sigurno ćete odmah reći: „fuj, morska trava“ i otplivati što dalje od tog mjesta, negdje gdje je pjesak, zar ne? To na što ste naišli su ustvari alge i često su pokazatelj čistoće mora, stoga je vrijeme da se malo upoznamo i s ovim lelujavim morskim organizmima. Što su to alge, koje ćemo vrste najčešće naći u Jadranu i zašto su one važne, pročitajte u nastavku.

Prehrana: mesojed

Skupina: sisavci

Duljina: 6,5 – 9 cm

Rasprostranjenost: od Meksika do sjevera Južne Amerike

Znanstveno ime: Trachops cirrhosus

Neobični bradavičastousni šišmiši vole visjeti naglavačke u dupljama drveća, šupljim srušenim stablima i špiljama u prašumama Središnje Amerike. Njima nisu zanimljivi mnogobrojni insekti koji lete uokolo jer oni najviše vole jesti žabe, pa ih katkad zovu i žabojedim šišmišima.