Otkud svemir, otkud život?
Autor Barbara Milutinović 29.5.2012. ( 25620 pročitano ) Članci istog autora

Triangulum galaksija (Foto: Nasa)

Prvo što moramo učiniti svaki dan je probuditi se, obično protivno našoj želji. Uvjeravam vas da sa godinama jutarnje buđenje postaje lakše. Nastavljamo dan s uobičajenim navikama: doručkujemo, oblačimo se, idemo u školu, učimo i bavimo se slobodnim aktivnostima. Svaki čovjek na ovom planetu ima svoje navike i dok tako prolazimo kroz svoj dan vjerojatno nam ne padne često na pamet pitanje postanka života - otkud JA ovdje i otkud sve te silne biljke i životinje oko nas?




Na svijetu postoji toliko različitih životnih oblika koje svakodnevno vidimo uživo, preko televizije i interneta. Ponekad kada i zastanemo usred svog uobičajenog dana i počnemo intenzivnije razmišljati o njihovom nastanku, pomislimo da je sva ta zbrka životnih oblika jednostavno previše za razumjeti. Kod nekih se ljudi ta pomisao pojavi kada navečer pogledaju u zvijezde.

Zvjezdano nebo (Izvor: S dopuštenjem everystockphoto.com)

     Zvjezdano nebo

Pokušat ćemo stoga, tu naizgled veliku zbrku nastanka svemira i brojnih vrsta promotriti od samih početaka.

   Kako je nastao život?


Živimo na planetu Zemlji koja se nalazi unutar galaktike Mliječna staza. Mliječna staza jedna je od više stotina milijarda galaktika koje se nalaze u cijelome svemiru (pogledajmo video). Sa velike udaljenosti, naš planet bi izgledao kao samo jedno od mnogih zrnaca prašine koje smo primorani odstraniti za vrijeme nedjeljnog čišćenja kuće.

Većina znanstvenika smatra da je svemir nastao velikim praskom vruće i gusto zbijene materije (teorija Velikog praska ili Big Bang teorija) prije otprilike 10 do 20 milijarda godina (po novijim podacima prije oko 13,7 milijarda godina).

Veliki prasak - (Izvor: S dopuštenjem Dona Dixona / Cosmographica.com)

              Veliki prasak – (Izvor: S dopuštenjem Dona Dixona / Cosmographica.com)

U to je vrijeme sva materija svemira bila skupljena u lopticu veličine glavice na pribadači. Eksplozija je uvjetovala širenje zbijene materije od koje su hlađenjem postepeno nastajale zvijezde, planeti i planetarni sustavi kao što je i naš Sunčev sustav. Od trenutka nastanka svemira do nastanka Zemlje prije 4,5 milijarda godina prošlo je, dakle, izuzetno mnogo vremena. Koliko bi nam samo trebalo da razliku naglas izbrojimo?

Sunčev sustav (Izvor: NASA)

   Sunčev sustav – planet Zemlja nalazi se na trećem mjestu od Sunca, poslije Merkura i Venere


Na Zemlji se od njezina nastanka zbivaju dvije evolucije. Kemijska evolucija je prethodila biološkoj evoluciji, pošto je omogućila uvjete za razvoj živih bića. U početku formiranja, naš planet je bio užarena masa u kojeg su se neprestano sudarala druga svemirska tijela. Postepenim hlađenjem njegove površine formirale su se prve stijene. Vulkanske erupcije su u to vrijeme bile česte čime su u atmosferu dospijevale velike količine različitih plinova. Pretpostavljate da se atmosfera tada veoma razlikovala od ove današnje. Zemlja je bila obavijena debelim oblakom vodene pare, a najzastupljeniji plinovi bili su vodik, ugljik i dušik, zatim metan i amonijak. Ni traga, vidimo, kisiku koji nam je danas prijeko potreban za održavanje života! Nije bilo ni ozonskog sloja koji nas danas štiti od ultraljubičastog zračenja, a električni izboji u obliku munja bili su česta pojava. Međutim, upravo je u ovakvoj atmosferi počeo nastajati život!

Znanstvenici Stanley Miller i Harold Urey su pokusam pokazali kako je moguće da su se u takvoj praatmosferi djelovanjem električne energije (munje!) spontano mogle razviti organske molekule za koje danas znamo da su osnova živoga svijeta: bjelančevine i nukleinske kiseline. Ove molekule su stvorile temelje za nastanak života.

Krenimo onda dalje kroz vrijeme. Možda nam postane jasnije kako smo završili tu gdje jesmo.

Pitanje za raspravu: Što misliš, postoje li vanzemaljci?

Registriraj se ili se prijavi i uključi se u raspravu!

Ocjena: 7.00 (9 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: evolucija   veliki   galaktika   kemijska   svemir   prasak   biološka  
Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka


Ostali članci
02.2.2017. - Sve boje fosila zmije
22.8.2016. - Novi primat: mali majmunčić s velikom ulogom
12.8.2016. - Hominin: Novi rođak na obiteljskom stablu čovjeka
01.2.2014. - Predstavljamo Biotekino Drvo života!
01.12.2013. - Zašto su neki ljudi druge boje?
11.11.2013. - Otkriveni zanimljivi fosili životinja!
24.10.2013. - Prve šume uzrokovale su veliko izumiranje - u moru!
03.10.2013. - Evolucija sporofita i gametofita
08.9.2013. - Kako su biljke „otkrile“ sjemenku - Evolucija golosjemenjača
07.8.2013. - Dinosaur velikog nosa!

Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Čovjek

Okoliš

Moja Zemlja

Poveznice

Ostali članci iz evolucije
Registracija
Korisničko ime:
Lozinka:

Zapamti me



Ne sjećaš se lozinke?

Registriraj se!

Tražilica

Bioteka novi logo

Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti

© sva prava pridržana, 2019.