Otkriveni zanimljivi fosili životinja!
Autor Behija Salkić 11.11.2013. ( 5794 pročitano ) Članci istog autora

Čudnovati kljunaš (foto: Wikimedia Commons)Znanstvenici redovno tijekom svojih terenskih istraživanja otkrivaju fosilne ostatke davno izumrlih vrsta. Svaki puta kada pronađu nešto zanimljivo, svoje otkriće objave u specijaliziranim znanstvenim časopisima. Prošlog tjedna su objavljena otkrića dva zanimljiva fosila. Pogledaj fotke u nastavku!



 

Kukci u ljubavnom zagrljaju


Ovakva vrsta fosila se vrlo rijetko pronalazi i zato je ovaj nalaz jako zanimljiv. Kao što možeš vidjeti na lijevoj slici ispod, radi se o fosilnom ostatku dva kukca. Naime, oni su bili usred svog ljubavnog zagrljaja (parenja) kada se nešto dogodilo te su ovako ostali sačuvani (fosilizirani) za vječnost.

Fosil kukaca tijekom parenja (foto: Li S. i sur.) 3D rekonstrukcija fosila tijekom parenja (foto: Li S. i sur.) 

Na desnoj slici možeš vidjeti 3D rekonstrukciju kako su kukci vjerojatno izgledali. Znanstvenici često rade rekonstrukcije u obliku crteža kako bismo mogli lakše zamisliti izgled izumrlih životinja.

Inače, ovo je najstariji poznati fosil dva kukca tijekom parenja, a znanstvenici su uspjeli odrediti da se radi o kukcima pjenušarima. Naime, ime su dobili po tome što se ličinke tijekom metamorfoze nalaze u u pjenušavoj tekućini koja služi kao zaštita i za održavanje vlage.

 

Jedan zub velikog čudnovatog kljunaša


Čudnovati kljunaš je jedna čudna životinja. Nije bez razloga dobio ime ''čudnovati''. Ova vrsta pripada sisavcima, ali za razliku od ostalih sisavaca on ne rađa žive mlade, već nese jaja. Nije li to uistinu čudno?

No, više o čudnovatom kljunašu ćemo pisati nekom drugom prilikom, ovdje ćemo samo spomenuti da je prošlog tjedna objavljen rad u kojem su znanstvenici opisali jedan fosilni zub davno izumrlog pretka današnjeg čudnovatog kljunaša. Izumrli kljunaš je dobio jako zanimljivo latinsko ime: Obdurodon tharalkooschild.

Na temelju samo jednog zuba Cool, znanstvenici su uspjeli napraviti rekonstrukciju kako je ovaj izumrli kljunaš izgledao. Na slici ispod možeš vidjeti da je bio stvarno velik – dug preko metra te je imao snažne zube (za usporedbu, današnji čudnovati kljunaši su veliki do 50 centimetara). U desnom kutu slike možeš vidjeti kako izgleda dotični zub.

Rekonstrukcija izumrlog čudnovatog kljunaša (ilustracija: Peter Schouten)

 

 

Izvori: Biologija.com.hr, e! Science News

Ocjena: 10.00 (3 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: kukci   fosil   kljunaš   čudnovati  
Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka


Ostali članci
02.2.2017. - Sve boje fosila zmije
22.8.2016. - Novi primat: mali majmunčić s velikom ulogom
12.8.2016. - Hominin: Novi rođak na obiteljskom stablu čovjeka
01.2.2014. - Predstavljamo Biotekino Drvo života!
01.12.2013. - Zašto su neki ljudi druge boje?
11.11.2013. - Otkriveni zanimljivi fosili životinja!
24.10.2013. - Prve šume uzrokovale su veliko izumiranje - u moru!
03.10.2013. - Evolucija sporofita i gametofita
08.9.2013. - Kako su biljke „otkrile“ sjemenku - Evolucija golosjemenjača
07.8.2013. - Dinosaur velikog nosa!

Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Čovjek

Okoliš

Moja Zemlja

Poveznice

Ostali članci iz evolucije
  • [26018] Nastanak svemira - Otkud svemir, otkud život?

    Triangulum galaksija (Foto: Nasa)

    Prvo što moramo učiniti svaki dan je probuditi se, obično protivno našoj želji. Uvjeravam vas da sa ...

  • [21996] Ostalo - Fosilizacija

    Fosil amonita (Izvor: Wikimedia Commons)

    Vjerojatno ste mnogo puta do sada čuli za fosile. Fosili su ostaci nekad živućih organizama - bilja...

  • [13578] Evolucija životinja - Povratak u more - kada su nastali prvi kitovi?

    Kit Orka (Izvor: Wikimedia Commons)

    Kitovi (kitovi, dupini i pliskavice) su jedini sisavci koji su potpuno prilagođeni životu u moru, ...

Registracija
Korisničko ime:
Lozinka:

Zapamti me



Ne sjećaš se lozinke?

Registriraj se!

Tražilica

Bioteka novi logo

Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti

© sva prava pridržana, 2019.