Svestrane kosti

Datum 23.5.2012. | Tema: Moje tijelo

Rengenska slika podlaktice i šake (Foto: Flickr)Kako bi nam život izgledao da nemamo kosti? Kako bismo stali na noge koje su potpuno mekane? Kako bismo se uspravili kada ne bi bilo kralješnice? O kostima ne razmišljamo puno, znamo da su tu i to je to. Kad razmišljamo o njima, većinom ih doživljavamo kao nežive, poput potpornih stupova na nekoj zgradi. No, kosti su itekako žive.


Kosti se stalno izgrađuju i razgrađuju, a za to su zadužene vrlo zaposlene stanice koje se nazivaju osteoblasti i osteoklasti. Osteoblasti stvaraju kolagenska vlakna, koja su veliki proteini koji nalikuju užetu, a stvaraju i kristale koji sadrže najviše kalcij i fosfor. Kolagenska vlakna i kristale osteoblasti izlučuju iz stanice u prostor među sobom i drugim stanicama. Kristali leže duž kolagenskih vlakana, slično kao inje koje se uhvati na grane drveća po zimi.

Kolagensko vlakno (Foto: Wikimeda, Flickr, S.van den Berg)

Kolagensko vlakno (lijevo) nalikuje užetu (u sredini). Kristali u kostima leže duž kolagenskih vlakana, pomalo nalik na inje koje se nahvata na grane drveća zimi (desno)


Mnoštvo takvih zbijenih vlakana i kristala izgrađuje koštano tkivo. Bliže površini kosti vlakna s kristalima su jače zbijena i taj sloj se naziva kompaktno koštano tkivo. Dublje u kosti koštano tkivo nije tako gusto, nego više sliči spužvi i izgleda pomalo šupljikavo, pa se stoga naziva spužvasto koštano tkivo. Kada bi kosti bile izgrađene samo od kompaktnog tkiva, bile bi puno teže i teže bi ih bilo pokretati. No, pošto postoji spužvasto koštano tkivo, kosti su lakše, ali i dalje čvrste. U sredini kostiju nalazi se koštana srž, o kojoj će biti rečena koja riječ kasnije. Za razgradnju kosti zaduženi su osteoklasti. Oni su velike stanice koje imaju zadaću „izjedati“ kost. Iako razgradnja kosti zvuči kao nešto grozno, ona je potrebna jer nakon što se razgradi mali djelić koštanog tkiva, na scenu stupaju osteoblasti koji obnavljaju razgrađeno. Tako se kost, djelić po djelić, stalno obnavlja i ostaje čvrsta.

Prerez bedrene kosti krave. (Foto: Flickr)Prerez bedrene kosti krave. Pod brojem 1 označeno je kompaktno koštano tkivo, a pod brojem 2 spužvasto koštano tkivo. U sredini žive kosti nalazi se koštana srž koja se ne vidi na fotografiji.

Što još kosti rade, osim što našem tijelu daju čvrstoću? One štite unutarnje organe poput našeg osobnog ugrađenog štita. Na primjer, rebra poput oklopa štite pluća i srce, a kosti lubanje poput kacige štite mozak od udaraca. Pored toga, kosti su zajedno s mišićima i zglobovima bitne za pokretanje tijela. A najmanje kosti u tijelu nazvane čekić, nakovanj i stremen nalaze se u unutarnjem uhu i bitne su za osjet sluha. Koštana srž koja se nalazi u sredini kostiju daje kostima još jednu ulogu. Ona, naime, proizvodi krvne stanice, tako da su naše kosti bitne i za pravilan rad krvožilnog sustava. Pored svega ovoga, kosti su i skladište kalcija i fosfora za naš organizam. Morate priznati da niste znali da su kosti ovako svestrane!





Ovaj članak dolazi sa Bioteka
http://www.bioteka.hr

URL za ovaj članak je:
http://www.bioteka.hr/modules/covjek/article.php?storyid=21