Evolucija čovjeka na primjeru laktoze

Datum 02.4.2012. | Tema: Evolucija životinja

Mlijeko (Izvor: Wikimedia Commons)

Osjećate li nakon konzumiranja mliječnih proizvoda nadutost i bol u trbuhu? Možda vam nedostaje enzim koji razgrađuje laktozu. Intolerancija laktoze je nemogućnost probave mliječnog šećera – laktoze zbog nedostatka enzima laktaze, koji se prirodno nalazi u tankom crijevu. Što posjedovanje ovog enzima ima sa evolucijom čovjeka, pročitajte u nastavku....


        Mlijeko - njam ili fuj?


Kao i svim sisavcima, i nama je mlijeko najčešća hrana na početku života. Dok smo mali, crijevne resice luče enzim nazvan laktaza, koji cijepa mliječni šećer na dvije lako probavljive podjedinice. Mlijeko je sisavcima osnovna hrana u ovom periodu života, pa je laktaza očito veoma nužan enzim dok smo bebe. Međutim, kako odrastamo ona se postepeno prestaje izlučivati, pa mnogi ne mogu probaviti mliječni šećer iz mliječnih proizvoda. Najčešće se pomanjkanje laktaze zapazi u pubertetu ili kasnije.

 

        A gdje je evolucija?


Mogućnost probavljanja mlijeka i kod odraslih jedinki čovjek je razvio tijekom svoje evolucije. Znamo da različite kulture na svijetu ovise o različitim izvorima prehrane, a prije nekoliko tisuća godina ljudi su počeli uzgajati stoku kako bi si omogućili konstantan izvor prehrane. Osim mesa, mlijeko je naravno bio vrijedan izvor hranjivih tvari i vitamina. Međutim, ako ne možemo probaviti mlijeko, ne možemo ga niti normalno konzumirati. Kod nekih je jedinki u to vrijeme došlo do genske mutacije koja im je omogućila proizvodnju laktaze i u odraslom stadiju. Ti su pojednici imali veliku prednost u odnosu na one koji mutaciju (odnosno, mogućnost probavljanja mliječnog šećera) nisu imali, pa se "dobra" mutacija prenosila iz generacije u generaciju. Tako mnogi ljudi porijeklom iz Europe, Srednjeg Istoka, Indije, kao i Masai narod iz Istočne Afrike, imaju verziju gena za laktazu koji nije onemogućen nakon sazrijevanja, i u mnogim od ovih kultura sisavci kao što su koze i ovce se muzu zbog mlijeka.

Učestalost intolerancije laktoze u različitim dijelovima svijeta (Izvor: Wikimedia Commons)

Učestalost intolerancije laktoze u različitim dijelovima svijeta


S druge strane, postoje ljudi koji ne proizvode laktazu ili je ne proizvode u dovoljnim količinama. Tim problemom su najviše pogođeni stanovnici Središnje Afrike i Azije, koji se tijekom svoje evolucije, nisu oslanjali na ishranu mliječnim proizvodima. Kada govorimo o Europi, problem je rasprostranjeniji kako idemo prema jugu. Dok je u Skandinaviji samo 5 % ljudi sa laktoznom intolerancijom, u mediteranskom području se ta brojka diže do 70 %.

Treba napomenuti da intolerancija na laktozu nikako nije bolest, već samo neugodna smetnja. Zato u svoju prehranu treba uključiti slijedeće namirnice: brokulu, kelj, cvjetaču, grah, grašak, naranče, suhe smokve, bademe, sitnu ribu s kostima, sojino mlijeko i sir, te voćne sokove.

Ne samo na mliječne proizvode, ljudi su se tijekom svoje evolucije morali prilagoditi i na ishranu žitaricama, pogledajmo video:






Ovaj članak dolazi sa Bioteka
http://www.bioteka.hr

URL za ovaj članak je:
http://www.bioteka.hr/modules/evolucijasvijeta/article.php?storyid=21