Sredozemna je medvjedica jedna od najugroženijih vrsta na svijetu čija je svjetska populacija procijenjena na svega 500 do 600 jedinki koje obitavaju na području sjeveroistočnog Mediterana i uz obalu zapadne Afrike. U Hrvatskoj je sredozemna medvjedica nestala sredinom 60-ih godina kada su bili ulovljeni posljednji primjerci te od tada dugo nije bilježeno njeno razmnožavanje, već samo povremena opažanja primjeraka koji dolaze iz Sredozemlja.
Prvo opažanje sredozemne medvjedice nakon dugo vremena dogodilo se u lipnju 2005. u vodama Kvarnera (sjeverni dio Jadranskog mora) kada su istraživači Plavog svijeta potvrdili da se radi o toj vrsti na temelju dobivenih fotografija. Nova pojedinačna opažanja bilježena su i tijekom sljedećih godina, od kojih zadnje potječe iz lipnja 2011. godine. Originalna opažanja sredozemne medvjedice u Jadranu pogledaj u videu niže, a za pregled ostalih opažanja klikni ovdje i ovdje.
Smatra se da je 2005. godine zabilježena ženska jedinka koja se nastanila u području Premanture i rta Kamenjak u Istri (provjeri na karti točnu lokaciju rta, to je najjužnija točka istarskog poluotoka).
Sredozemna medvjedica je životinja aktivna danju, hrani se ribom i školjkašima, ali su joj najdraži glavonošci (sipe, hobotnice i lignje). Odrasle jedinke mogu doseći dužinu oko 2,40 m i masu do 320 kg. Mladunci se rađaju u jesen, a u vodu ulaze u dobi od dva tjedna. Majke ih doje do starosti od oko 18 tjedana. Spolnu zrelost postižu u dobi od četiri godine, a očekivan životni vijek im je više od 20 godina. Zanimljivo je da skotna ženka sredozemne medvjedice za koćenje i podizanje mladunca traži nepristupačnu špilju s ulazom ispod morske razine i zato se ova vrsta redovito bilježi u područjima gdje postoje takve podvodne špilje.
Do danas je na području Kvarnera i cresko-lošinjskog otočja zabilježeno pet jedinki od čega i nekoliko mladunaca pa se vratila nada da se, suprotno uvriježenom mišljenju iz 80-ih godina prošlog stoljeća o nestanku ove vrste iz Jadrana, sredozemna medvjedica ipak vraća u naše more!
____________________
Za one koji žele znati više
Hrvati su tijekom povijesti od dolaska na obale Jadrana bili upućeni na more pa se već u najranijim pisanim djelima spominju sisavci Jadrana. Primjerice, sredozemna medvjedica spominje se u pjesmi dubrovačkog svećenika benediktinca već u 15. stoljeću, dok se dupin spominje u najstarijem hrvatskom rječniku Fausta Vrančića tiskanom 1595. godine. Unatoč tome što se sisavci Jadrana nisu nikad lovili radi iskorištavanja njihova mesa, ipak se danas smatraju izrazito ugroženima i prijeti im izumiranje.
Sredozemna je medvjedica jedna od najugroženijih vrsta na svijetu čija je svjetska populacija procijenjena na svega 500 do 600 jedinki koje obitavaju na području sjeveroistočnog Mediterana i uz obalu zapadne Afrike. U Hrvatskoj je sredozemna medvjedica nestala sredinom 60-ih godina kada su bili ulovljeni posljednji primjerci te od tada dugo nije bilježeno njeno razmnožavanje, već samo povremena opažanja primjeraka koji dolaze iz Sredozemlja.