Golema štipavica – zvijer među kukcima!

Datum 01.8.2013. | Tema: Životinje

Odrasla golema štipavica, Lethocerus patruelis (foto: Mario Langourov)Kukci su izuzetno zanimljiva skupina životinja. Ima ih svakakvih – velikih i malih, uglednih i neuglednih, opasnih i bezopasnih, otrovnih i neotrovnih, slobodno nastavi niz dalje… No, u ovom članku ćeš upoznati jednog straaašnog kukca, pravu zvijer. O kome se radi, otkrij u nastavku!


Vrsta o kojoj pričam zove se golema štipavica, latinskog imena Lethocerus patruelis. Nije ona dobila svoje ime ''golema štipavica'' bez razloga. Prvo – uistinu je golema. Odrasle jedinke mogu narasti u prosijeku do duljine od impresivnih 8 centimetara. Drugo – štipavica znači da može uštipnuti, tj. ugristi. Štoviše, ugriz ove vrste smatra se jednim od najbolnijih koje može nanijeti neki kukac. No, nema razloga za brigu, ugriz jest bolan, ali nije opasan za čovjeka.

Na naslovnoj fotografiji možeš vidjeti kako izgleda odrasla jedinka goleme štipavice, a ispod možeš vidjet ličinku koja je uhvatila ribu:

Ličinka goleme štipavice hrani se malom ribom (foto: Nikolay Simov)

 

Kao što vidiš na slikama, radi se o vodenom kukcu. Ova vrsta spada u skupinu stjenica (podred: Heteroptera) i ujedno je najveća stjenica i najveći vodeni kukac koji živi u Europi.

Iako golema štipavica nije opasna za čovjeka, ona je pravi strah i trepet za vodene rakove, ribe i vodozemce. U videu ispod možeš vidjeti ličinku goleme štipavice kako se skriva među stabljikama vodenih biljaka kako bi uhodila i zaskočila svoj plijen. Na videu je vidljivo kako ličinka iskače iz svoje zasjede te hvata i ubija malenu ribicu:

 

Ono što slijedi nakon napada i ubijanja žrtve jest ubrizgavanje sline u plijen. Slina sadrži mnoge probavne enzime koji će razgraditi unutrašnjost žrtve. Zatim će štipavica to sve usisati i pojesti.

Zvuči li ti ovaj opis probavljanja hrane poznat? Naime, sličnu strategiju koriste i pauci.

I još jedna zanimljivost:

Neke vrste roda Lethocerus imaju vrlo zanimljive rituale tijekom parenja. Sve počinje tako što mužjak i ženka izvode periodične pokrete kojima stvaraju karakteristične valove na površini vode. Nakon toga započinje parenje. Parenje se ponavlja do 30 puta, a nakon mjesec dana ženka je spremna lijegati jaja. U tom trenu dolazi do borbe između mužjaka i ženke u kojoj ženka uvijek uspije pobijediti te zalijepiti jaja na mužjakova leđa. On ta jaja nosi i štiti na svojim leđima oko tjedan dana dok se ne izlegnu ličinke koje odmah postaju samostalne.

I zato, idući put kada dođeš do kakve bare, rijeke ili jezera, pažljivo pregledaj ima li gdje kakvih velikih kukaca, jer možda pronađeš upravo ovu vrstu koja živi i u Hrvatskoj!

 

Izvori: e! Science News, Biologija.com.hr





Ovaj članak dolazi sa Bioteka
http://www.bioteka.hr

URL za ovaj članak je:
http://www.bioteka.hr/modules/zivisvijet/article.php?storyid=47