 I to se dogodilo.... Pojedine skupine životinja razvile su tijekom svoje evolucije sposobnost leta. Kakvi sretnici! Uvijek mi je bilo krivo što mi ljudi nismo razvili istu sposobnost, zamislite samo da možemo letjeti! Ali, što je, tu je. Hodamo na dvije noge, a letimo pomoću aviona i helikoptera. Uostalom, da ljudi mogu letjeti poput ptica, superman bi bio samo upola cool.
Ali, kako je uopće moguće da određene životinje imaju ovu superherojsku karakteristiku? Pogledajmo koje to prilagodbe imaju životinje koje lete i zašto je uopće došlo do evolucije leta.
Jedan od glavnih principa u prirodi je da ništa oko nas ne ostaje neiskorišteno. Život se nalazi u svakom kutku našega planeta, čak i na onim staništima za koja bismo pomislili da na njima ništa ne može opstati (sjetimo se lišajeva ili hidrotermalnih izvora). Kažemo da vrste zauzimaju određene ekološke niše. Zauzimaju određeni prostor i svaka ima važnu ulogu u životnoj zajednici. Zračni prostor, međutim, nije oduvijek bio naseljen kao danas. Redosljed naseljavanja zračnog prostora kroz povijest Zemlje:
1. Kukci
Prvi organizmi koji su poletjeli bili su kukci. Člankonošci (u koje spadaju rakovi, kukci, stonoge i pauci) su kopno naselili još u srednjem kambriju (prije 500 milijuna godina), puno prije nego su prvi kralježnjaci kročili na kopno (sjetimo se „ribe koja hoda“). Međutim, fosili kukaca s dobro razvijenim krilima potječu tek iz karbona, prije 320 milijuna godina, kada neki od njih dostižu i divovske veličine (vretenca veličine helikoptera i takve grdosije). 2. Pterosauri 
Quetzalcoatlus, jedan od pripadnika pterosaura u letu i u lovu
Kukce je slijedila skupina letećih gmazova (Pterosauria), koji su se razvili u kasnom trijasu, prije 225 milijuna godina. Pterosauri (fotografija gore) su bili dosta raznolika skupina, od veličine vrapca do veličine aviona!! Svašta, zamislite da nam takav jedan preleti iznad glave. Jeste li razmišljali nekada o tome kako bi naš život izgledao da postoje npr. pterosauri, ili da još uvijek postoje dinosauri? Nekome od njih bismo vjerojatno bili plijen, a još vjerojatnije, objema skupinama. Uglavnom, pterosauri su zračnim prostorom planeta Zemlje letjeli do kraja perioda krede, kada su izumrli (vijest koju su sisavci sa oduševljenjem primili). 
Usporedba veličine većih pterosaura s veličinom čovjeka  3. Ptice
Zajedno sa Pterosaurima već su letjele i ptice. Ptice su evoluirale iz dinosaura u periodu jure, prije 160 milijuna godina (trijas, jura i kreda su periodi ere mezozoik). U svojim počecima, ptice su bile male i morale su se skrivati od pterosaura, ali kada su oni nestali s pozornice života, ptice doslovce preuzimaju zrak u svoje ruke, pardon krila, te su danas jako dobro prilagođene na svoj okoliš (ptica ima oko 10.000 vrsta. Za usporedbu, sisavaca ima duplo manje!). 4. ŠišmišiZadnja skupina koje je razvila sposobnost leta bili su šišmiši, koji su nastali tek prije oko 60 milijuna godina.  Oni su najmlađi letači na Zemlji, ali nikako najmanje iskusni. Tko god je vidio šišmiše u letu, vjerojatno je uvidio da imaju opake prilagodbe na let i da su sasvim uspješni u onome što rade (na primjer, uopće ne vide dobro, ali zato proizvode ultrazvučne valove pomoću kojih „skeniraju“ svoj okoliš, jednako dobro kao što ga mi vidimo). Da se čovjek zapita..... Vidimo da je nekoliko skupina životinja tijekom svoje evolucije razvilo sposobnost leta pa se postavlja pitanje - zašto je došlo do evolucije ove sposobnosti? Jedan od razloga je sigurno naseljavanje zračnog prostora kao slobodne ekološke niše. U vrijeme kada je let prvotno evoluirao, zrak je bio slobodan od predatora. Pošto priroda vrlo često podrazumijeva neprestano nadmudrivanje plijena i predatora, životinje su razvile let jer im je omogućio brži bijeg, a drugima pak, brži i učinkovitiji napad. Što mislite, bi li ljudi mogli letjeti kada bi nataknuli umjetna ptičja krila?
Nažalost, ne. Osim krila (koja su zapravo preobraženi prednji udovi), ptice imaju puno drugih prilagodbi na let. Jeste li znali da ptice imaju „spužvaste“ kosti? Takve kosti su puno lakše, pa ptice moraju podići puno manji teret sa svojim krilima. Imaju zrakom ispunjene vrećice unutar tijela, u čeljustima nemaju zube (jer, i oni zapravo pridonose težini), a svoje mlade ne nose unutar tijela, već nesu jaja i sjede na njima kako bi ih zagrijali. Imaju i puno brži metabolizam jer je let, u konačnici, energetski veoma zahtjevna zabava 
|
