Evolucija leta
Autor Barbara Milutinović 19.9.2012. ( 4585 pročitano ) Članci istog autora

Superman (Izvor: Wikimedia Commons)I to se dogodilo.... Pojedine skupine životinja razvile su tijekom svoje evolucije sposobnost leta. Kakvi sretnici! Uvijek mi je bilo krivo što mi ljudi nismo razvili istu sposobnost, zamislite samo da možemo letjeti! Ali, što je, tu je. Hodamo na dvije noge, a letimo pomoću aviona i helikoptera. Uostalom, da ljudi mogu letjeti poput ptica, superman bi bio samo upola cool.

Ali, kako je uopće moguće da određene životinje imaju ovu superherojsku karakteristiku? Pogledajmo koje  to prilagodbe imaju životinje koje lete i zašto je uopće došlo do evolucije leta.



Jedan od glavnih principa u prirodi je da ništa oko nas ne ostaje neiskorišteno. Život se nalazi u svakom kutku našega planeta, čak i na onim staništima za koja bismo pomislili da na njima ništa ne može opstati (sjetimo se lišajeva ili hidrotermalnih izvora). Kažemo da vrste zauzimaju određene ekološke niše. Zauzimaju određeni prostor i svaka ima važnu ulogu u životnoj zajednici. Zračni prostor, međutim, nije oduvijek bio naseljen kao danas.

Redosljed naseljavanja zračnog prostora kroz povijest Zemlje:


1. Kukci


Crtež divovskog vretenca (Meganeura), Izvor: Wikimedia Commons

Prvi organizmi koji su poletjeli bili su kukci. Člankonošci (u koje spadaju rakovi, kukci, stonoge i pauci) su kopno naselili još u srednjem kambriju (prije 500 milijuna godina), puno prije nego su prvi kralježnjaci kročili na kopno (sjetimo se „ribe koja hoda“). Međutim, fosili kukaca s dobro razvijenim krilima potječu tek iz karbona, prije 320 milijuna godina, kada neki od njih dostižu i divovske veličine (vretenca veličine helikoptera i takve grdosije).

2. Pterosauri

Quetzalcoatlus u letu (Izvor: Wikimedia Commons)Quetzalcoatlus u lovu (Izvor: Wikimedia Commons)

                     Quetzalcoatlus, jedan od pripadnika pterosaura u letu i u lovu


Kukce je slijedila skupina letećih gmazova (Pterosauria), koji su se razvili u kasnom trijasu, prije 225 milijuna godina. Pterosauri (fotografija gore) su bili dosta raznolika skupina, od veličine vrapca do veličine aviona!! Svašta, zamislite da  nam takav jedan preleti iznad glave. Jeste li razmišljali nekada o tome kako bi naš život izgledao da postoje npr. pterosauri, ili da još uvijek postoje dinosauri? Nekome od njih bismo vjerojatno bili plijen, a još vjerojatnije, objema skupinama. Uglavnom, pterosauri su zračnim prostorom planeta Zemlje letjeli do kraja perioda krede, kada su izumrli (vijest koju su sisavci sa oduševljenjem primili). 

Usporedba veličine čovjeka i dva pripadnika roda Quetzalcoatlus  (Izvor: Wikimedia Commons)

Usporedba veličine većih pterosaura s veličinom čovjeka Surprised

3. Ptice

Papiga Ara (Izvor: Luc Viatour / Lucnix.be, Wikimedia Commons)

Zajedno sa Pterosaurima već su letjele i ptice. Ptice su evoluirale iz dinosaura u periodu jure, prije 160 milijuna godina (trijas, jura i kreda su periodi ere mezozoik). U svojim počecima, ptice su bile male i morale su se skrivati od pterosaura, ali kada su oni nestali s pozornice života,  ptice doslovce preuzimaju zrak u svoje ruke, pardon krila, te su danas jako dobro prilagođene na svoj okoliš (ptica ima oko 10.000 vrsta. Za usporedbu, sisavaca ima duplo manje!).

4. Šišmiši

Zadnja skupina koje je razvila sposobnost leta bili su šišmiši, koji su nastali tek prije oko 60 milijuna godina. Šišmiš (Izvor: Wikimedia Commons)Oni su najmlađi letači na Zemlji, ali nikako najmanje iskusni. Tko god je vidio šišmiše u letu, vjerojatno je uvidio da imaju opake prilagodbe na let i da su sasvim uspješni u onome što rade (na primjer, uopće ne vide dobro, ali zato proizvode ultrazvučne valove pomoću kojih „skeniraju“ svoj okoliš, jednako dobro kao što ga mi vidimo). Da se čovjek zapita.....

Vidimo da je nekoliko skupina životinja tijekom svoje evolucije razvilo sposobnost leta pa se postavlja pitanje - zašto je došlo do evolucije ove sposobnosti?  Jedan od razloga je sigurno naseljavanje zračnog prostora kao slobodne ekološke niše. U vrijeme kada je let prvotno evoluirao, zrak je bio slobodan od predatora. Pošto priroda vrlo često podrazumijeva neprestano nadmudrivanje plijena i predatora, životinje su razvile let jer im je omogućio brži bijeg, a drugima pak,  brži i učinkovitiji napad.

Što mislite, bi li ljudi mogli letjeti kada bi nataknuli umjetna ptičja krila?


Nažalost, ne. Osim krila (koja su zapravo preobraženi prednji udovi), ptice imaju puno drugih prilagodbi na let. Jeste li znali da ptice imaju „spužvaste“ kosti? Takve kosti su puno lakše, pa ptice moraju podići puno manji teret sa svojim krilima. Imaju zrakom ispunjene vrećice unutar tijela, u čeljustima nemaju zube (jer, i oni zapravo pridonose težini), a svoje mlade ne nose unutar tijela, već nesu jaja i sjede na njima kako bi ih zagrijali. Imaju i puno brži metabolizam jer je let, u konačnici, energetski veoma zahtjevna zabava Smile

Ocjena: 0.00 (0 glasova) - Ocijeni vijest -

Tagovi: kukci   dinosauri   niša   ekološka   let   šišmiši   ptice   zrak   pterosauri   superman  
Prethodni članak Sljedeći članak Stranica pripremna za print Pošalji članak prijatelju Napravi pdf od članka


Ostali članci
02.2.2017. - Sve boje fosila zmije
22.8.2016. - Novi primat: mali majmunčić s velikom ulogom
12.8.2016. - Hominin: Novi rođak na obiteljskom stablu čovjeka
01.2.2014. - Predstavljamo Biotekino Drvo života!
01.12.2013. - Zašto su neki ljudi druge boje?
11.11.2013. - Otkriveni zanimljivi fosili životinja!
24.10.2013. - Prve šume uzrokovale su veliko izumiranje - u moru!
03.10.2013. - Evolucija sporofita i gametofita
08.9.2013. - Kako su biljke „otkrile“ sjemenku - Evolucija golosjemenjača
07.8.2013. - Dinosaur velikog nosa!

Komentari su vlasništvo autora. Bioteka.hr ne odgovara za sadržaj u komentarima.


Tražilica

Bioteka novi logo

Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti

© sva prava pridržana, 2019.