Prve šume omogućile su životinjama i drugim biljkama da osvoje do tada beživotna kopnena područja. Utjecale su na atmosferu, padaline i stijene, te su uzrokovale jedno od pet najvećih izumiranja u povijesti Zemlje.....

Bujad i poljska preslica, smreka i jela ili maslačak i borovnice. Sve su to biljke, no svaka od njih živi u drugačijem okolišu i razlikuje se od drugih biljaka. Papratnjače poput bujadi i poljskih preslica nalazimo  samo uz vodu i/ili na vlažnim staništima, a biljke poput smreke, jele, maslačka i borovnice nalazimo posvuda po svijetu. Ovdje ćemo naučiti zašto su neke kopnene biljke ograničene samo na život blizu vode i vlažna staništa, dok druge biljke mogu naseljavati gotovo sve kutke našega planeta.

Kako su nastali prvi kopneni kralježnjaci?

Stvar je jednostavna. Jedna skupina riba stekla je određena svojstva koja su joj omogućila da živi iznad vode, da se uspješno hrani i razmnožava, i da se uopće kreće po tlu (koliko toliko elegantno, ipak je to u početku bila „riba koja hoda“). Dobro, možda je prilagodba za prelazak na kopno ipak bila nešto kompliciranija, ali je u svakom slučaju zanimljiva. Pogledajmo u nastavku što je to nagnalo tadašnje ribe da se upute u pustolovinu osvajanja posve nepoznatog terena – kopna.

Zamislite svijet bez šuma, livada, cvijeća i životinja.

Sve oko nas bilo bi pusto, kameno. Tako je i Zemlja izgledala do prije 450 milijuna godina (ordovicij), kada je život postojao samo u vodi. Biljke su prve naselile kopno, a tek su iza njih to napravile i prve životinje. No, nije sasvim jednostavno iz vodenog organizma postati kopneni ili obratno.Pogledajmo što su sve biljke morale napraviti kako bi izašle na kopno.